Menu
Prema podacima HNB-a, ukupna aktiva središnje banke je na kraju kolovoza iznosila 225,4 mlrd. kuna.
U odnosu na srpanj, evidentirano je povećanje od 2,9 mlrd. kuna (+1,3%), dok je na godišnjoj razini ukupna aktivna središnje banke veća za 18,3 mlrd. kuna (+8,8%). U odnosu na kraj 2021., ostvareno je povećanje od 1,5% ili 3,4 mlrd. kuna. Pri tome je najveća sastavnica aktive središnje banke, inozemna aktiva (s udjelom u ukupnoj aktivi od 91,4%), na kraju kolovoza bila na razini od preko 206 mlrd. kuna. Povećanje je to za 1,4% u odnosu na mjesec ranije odnosno za 11,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U odnosu na kraj 2021. inozemna aktiva viša je za 5,5 mlrd. kuna (+2,8%). Najveći generator rasta inozemne aktive na godišnjoj razini su komponente Efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama (+13,6 mlrd. kuna ili +48,3%) i Plasmani u vrijednosne papire u devizama (+28 mlrd. kuna ili 30,4%), dok su Oročeni depoziti u stranim bankama zabilježili smanjenje za 27,8 mlrd. kuna ili 55,1%.
Inozemna aktiva predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva koje su krajem kolovoza zabilježile povećanje za 1,5% ili 385,8 mil. kuna u odnosu na srpanj te su na kraju mjeseca iznosile 25,9 mlrd. eura. Prema navodima HNB-a, rast pričuva na mjesečnoj razini odražava porast deviznih depozita države kod HNB-a i više razine ugovorenih repo poslova. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, bruto međunarodne pričuve porasle su za 1,9 mlrd. eura ili 7,8%.
S obzirom na to da prema valutnoj strukturi najveći udio u pričuvama čine ulaganja u eurima (84,3% na kraju 2021.), a slijede ih ulaganja u američkim dolarima (10,7%) i posebnim pravima vučenja, na kunski izraz međunarodnih pričuva u bilanci HNB-a (inozemna aktiva) utječu i tečajna kretanja navedenih valuta. U promatranom razdoblju kuna je ojačala za 0,14% u odnosu na euro na mjesečnoj odnosno 0,21% na godišnjoj razini. Prema posljednjim tjednim podacima središnje banke na dan 30. rujna bruto međunarodne pričuve dodatno su porasle u odnosu na kraj kolovoza te su iznosile 26,2 mlrd. eura.
Ulaskom u europodručje Hrvatska će izgubiti neovisnost u vođenju monetarne politike odnosno HNB će postati dio Eurosustava koji čine Europska središnja banka i nacionalne središnje banke svih država europodručja. Međutim, upravljanje međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske ostaje u nadležnosti HNB-a koji će prenijeti dio međunarodnih pričuva u Europsku središnju banku. Prema našoj procjeni, uz kapitalni ključ Hrvatske od 0,6596%, iznos koji HNB treba uplatiti iznosi gotovo 330. mil eura. Od navedenog iznosa 15% se uplaćuje u zlatu, a ostatak u nekoj drugoj valuti (USD, YEN itd).
Statistički gledano međunarodne devizne pričuve ulaskom u euro područje zamjetno će se smanjiti, prema našoj procjeni za više od 85%. Naime, uz zlato, rezervnu poziciju kod MMF-a i SPV, ulaskom u europodručje u međunarodne pričuve tretiraju se samo one pričuve denominirane u valuti koja nije euro i potraživanja prema rezidentima država koje nisu članice Europske monetarne unije, pišu RBA analitičari.
