Menu
ako je na samom kraju svibnja dospijeće euroobveznice smanjilo inozemni dug opće države za 1,1 mlrd. eura (na 16,5 mlrd. eura), povećanje inozemnog duga središnje banke (na 3,96 mlrd. eura) i drugih monetarnih financijskih institucija odnosno banaka (na 5,7 mlrd. eura) doprinijelo je izostanku promjene na mjesečnoj razini. Ino dug ostalih domaćih sektora, poduzeća također je zabilježio blagu mjesečnu promjenu, +0,5% u odnosu na travanj na 12,7 mlrd. eura.
Na godišnjoj razini, bruto inozemni dug porastao je za 4,1 mlrd. eura ili 9,4% u odnosu na svibanj 2021. U usporedbi s krajem prosinca 2021. bruto inozemni dug viši je za 3,6 mlrd. eura ili 8,1%. Pri tome je rast zabilježen u svim sektorima.
Promatramo prema udjelima, i dalje najviši udio u ukupnom dugu čine inozemne bruto obveze opće države s 34,3% dok se udio bruto inozemnih obveza ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstava, uključujući poslodavce i samozaposlene) nastavio smanjivati te je krajem svibnja 2022. iznosio 26,4%. Od ukupnih bruto inozemnih obveza na privatni dug krajem svibnja odnosilo se 55,4% ili 26,7 mlrd. eura i on je bio 2,4 mlrd. eura ili 9,9% viši u odnosu na kraj 2021. S druge strane bruto inozemni dug javnog sektora s 22,5 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima bio je za 1,2 mlrd. eura viši u odnosu na kraj 2021. (+5,9%).
"Na razini cijele 2022. očekujemo povećanje bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, u apsolutnom izrazu. Ipak, relativni bi se pokazatelj zahvaljujući snažnoj gospodarskoj aktivnosti i porastu nominalnog BDP-a tijekom 2022. mogao primjetno poboljšati na razine ispod 70% BDP-a (69,7%). Time bi se relativni pokazatelj bruto inozemne zaduženosti spustio ispod pretkrizne razine s kraja 2019. kada je iznosio 72,4% BDP-a", komentirali su RBA analitičari.
