Prema podacima DZS-a obujam građevinskih radova je u ožujku prema kalendarski prilagođenim indeksima nastavio s trendom godišnjih stopa rasta koje kontinuirano traju od lipnja 2020., pri čemu je u ožujku usporio u odnosu na prethodni mjesec (4,3% u odnosu na 5,1% u veljači).
Prema izvornim indeksima, rast obujma građevinskih radova bio je također viši za 4,3% u odnosu na ožujak 2021.
Kumulativno, u prvom tromjesečju 2022. prema izvornim indeksima, u odnosu na isto razdoblje 2021. obujam građevinskih radova viši je za 5,6%. U odnosu na prethodno tromjesečje, u prvom tromjesečju 2022. prosječni obujam građevinskih radova prema izvornim indeksima bio je veći za 6,2%. U prvom tromjesečju je pozitivan doprinos došao i od izgradnje zgrada (+5%) i od izgradnje na ostalim građevinama (6,7% godišnje), prema kalendarski prilagođenim indeksima. Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima obujam građevinskih radova viši je za 4,6% na godišnjoj razini.
Nadalje, u prva tri mjeseca je izdano 2.812 odobrenja za građenje što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast za 3,9%. Od toga, 2.484 dozvola odnosi se na gradnju zgrada, dok se preostale dozvole odnose na ostale građevine.
Prema podacima središnje banke, poslovni optimizam u prvom je tromjesečju bio razmjerno stabilan pa su porasla očekivanja u građevinarstvu i uslugama, u industriji su se zadržala na razini s kraja prethodne godine, a u trgovini su se pogoršala. Podaci za travanj ukazuju na poboljšanje poslovnog optimizma u svim djelatnostima osim u uslugama. Međutim, jedino su poslovni subjekti u industriji imali bolja očekivanja u odnosu na prvo tromjesečje ove godine.
Ograničavajući čimbenik u građevinarstvu kod izvođenja građevinske aktivnosti je dobava materijala i cijene uz od ranije prisutan problem manjka radne snage, posebice kada je riječ o izgradnji zgrada.
"U nastavku godine, ali i u duljem vremenskom razdoblju očekujemo pozitivne trendove u građevinarstvu podržane nastavkom rasta potražnje za stambenim nekretninama, investicijama u infrastrukturne projekte (financirane EU fondovima) kao i nužnom obnovom potresom pogođenih područja. Pri tome napominjemo kako naš osnovni scenarij isključuje mogućnost eskalacije/širenja rata izvan granica Ukrajine i podrazumijeva i dalje očekivanja o (relativno) solidnom gospodarskom rastu", objavili su RBA analitičari.