Menu
Domaći agritech startup AGRIVI u nepunih osam godina prošao je put od neiskusnog poslovnog izazivača do etablirane globalne poljoprivredne tehnološke platforme koja je nedavno za svoje djelovanje dobila i prestižno priznanje Ujedinjenih naroda (UN) za inovacije u poljoprivredi.
Matija Žulj, osnivač i izvršni direktor tvrtke AGRIVI, ne krije zadovoljstvo UN-ovom nagradom, ali priznaje kako nema odmora dok ne ispune zacrtani cilj dominacije na globalnom tržištu enterprise softverskih proizvoda.
S 45 zaposlenika i uredima u Zagrebu, Varšavi, Bukureštu i Londonu te sve širom mrežom globalnih partnera i klijenata poput Nestléa, Kimberly-Clarka i Driscoll’sa - nisu, čini se, tako daleko udaljeni od ispunjenja svoje misije.
Veoma važan kotačić u AGRIVI softveru njihovi su inženjeri, trenutno u potpunosti posvećeni razvoju brojnih poboljšanja i nadogradnji mogućnosti AGRIVI-jevih usluga i proizvoda s fokusom na automatizaciju procesa i prediktivnu analitiku.
"Činjenica je da prikupljamo sve više sirovih podataka i uz pomoć umjetne inteligencije (AI) uskoro ćemo našim korisnicima ponuditi pregršt korisnih preporuka poput predviđanja prinosa ili idealnog vremena za spraying", ističe Žulj i dodaje kako će tehnologija AI-ja i strojnog učenja AGRIVI-ju pomoći da se pozicionira kao ultimativni savjetnik za poljoprivrednu proizvodnju.
Tehnološki napredak mogao bi ponuditi i odgovor na uvijek aktualno pitanje nedostatka radne snage.
"Problem nedostatka radne snage u poljoprivredi izrazito je izražen, pogotovo u intenzivnim proizvodnjama poput voćarstva i povrćarstva. Tu se otvara sve veći prostor za robotizaciju koja je drugi veliki trend u modernoj poljoprivredi. Vjerujem kako ćemo u poljima sve češće viđati u potpunosti robotizirane kombajne pogonjene AI-jem i 'naoružane' inteligentnim senzorima koji zamjenjuju ljudsku radnu snagu", kaže Žulj.
No, tehnološki napredak često dolazi u koliziju sa stvarnim stanjem na poljoprivrednim gospodarstvima, pogotovo na manje razvijenim tržištima poput onog hrvatskog.
"Na terenu i dalje viđamo mahom zastarjelu mehanizaciju koja nije spremna za tehnološki skok, ali vjerujem kako će sve više poljoprivrednih alata i strojeva biti povezano i pretvoreno u IoT (internet-of-things) uređaje - što će dramatično promijeniti krajobraz poljoprivrednog sektora, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj", optimističan je Žulj, ali ističe kako ćemo na potpuno automatizirano poljoprivredno gospodarstvo ipak pričekati još neko vrijeme.
A kako stoji Hrvatska na karti globalne poljoprivrede?
"Hrvatska ima fantastične proizvođače koji pariraju, a u nekim segmentima i nadmašuju svoju konkurenciju na razvijenim tržištima, ali još uvijek dominira mindset 'mogu sam, onako iz glave', a to na žalost već dugo vremena ne prolazi u globalnoj poljoprivrednoj proizvodnji koju odlikuje izuzetna konkurentnost."
"Drugi problem kojeg tek moramo riješiti vrlo je važno pitanje sljedivosti. Naime, kod nas još uvijek na police trgovačkih centara dolaze proizvodi koji ne prolaze gotovo nikakve kontrole. U Njemačkoj recimo, stvari funkcioniraju bitno drukčije. Tako jedan poznati tamošnji trgovački lanac, koji posluje i kod nas, na njemačkom tržištu ima vrlo stroge i specifične certifikate kvalitete koje proizvođači moraju zadovoljiti i oni točno znaju otkud proizvod dolazi i što je korišteno pri njegovoj proizvodnji. To nama kronično nedostaje", ističe Žulj i dodaje kako bi blockchain tehnologija u tom segmentu mogla biti od velike pomoći.
"Blockchain ima veliki potencijal kada je u pitanju poljoprivreda, pogotovo kada govorimo o već spomenutoj sljedivosti, ali prije nego što se bacimo na blockchain, poljoprivrednu proizvodnju moramo u potpunosti digitalizirati. Tu nas još čeka veliki posao", objašnjava Žulj čiji AGRIVI želi postati jedan od glavnih aktera digitalne tranzicije za sektor poljoprivrede.
A veliku priliku u AGRIVI-ju vide i ulagači poput investicijskog fonda South Central Venture (SCV), Europskog investicijskog fonda (EIF) i Hrvatske banka za obnovu i razvitak (HBOR) koji su zajedno s drugim ulagačima prošle godine u AGRIVI uložili nešto više od 30 milijuna kuna.
"Za globalne ambicije koje imamo, potreban nam je kapital. Bilo je u najmanju ruku izazovno dogovarati ulaganje u jeku pandemije koronavirusa. Kada smo počeli pričati s venture capital fondovima, nitko nije htio uložiti na neviđeno i ne upoznati osnivače, jer su diljem svijeta na snazi bile stroge mjere socijalnog distanciranja, zatvorene granice itd...ali nekako smo uspjeli. Danas je situacija puno bolja, svi su fleksibilniji", kaže Žulj i dodaje kako su nedavni uspjesi hrvatskih tehnoloških kompanija poput Infobipa, Rimac Automobila, Photomath-a i Infinuma svim domaćim tvrtkama olakšali privlačenje investicija.
"Veliko nam je priznanje činjenica da AGRIVI iz dana u dan otkriva sve više top svjetskih korporacija iz segmenta poljoprivredne proizvodnje i vjerujemo kako ćemo našem popisu klijenata uskoro pridodati i još pokoje zvučno ime", najavljuje Žulj.
