Što vam prvo pada na pamet kad netko spomene riječ kreativnost? Možda dijete koje šara izvan unaprijed zadanih linija bojanke? Ili Picasso? Ili vaš osebujni tinejdžer koji provodi sate igrajući igrice pred upaljenom kamerom u nadi da će jednog dana postati poznati YouTuber dok vi kolutate očima u nadi da će ipak biti inženjer strojarstva jer mu je s tim zanimanjem posao garantiran, a budućnost osigurana?

Što je uopće kreativnost? U stručnoj literaturi pronaći ćete više od 60 definicija ovog pojma, ali sažmete li ih u jedan moglo bi se zaključiti da je kreativnost nova, korisna, izvediva i dobra ideja stvorena da riješi neki problem ili da ponudi svijetu nešto što mu nedostaje.

Ali, što svijetu nedostaje? I kako uopće pronaći nove i inovativne ideje koje toliko dobro funkcioniraju da uspijevaju riješiti probleme? Možemo li postati kreativni samo ako tako odlučimo ili se s kreativnošću moramo roditi?

Kako uopće dati odgovore na ova pitanja ako ni sami nismo sigurni jesmo li kreativni? Upoznala sam jednog marketingaša za kojega bi svatko rekao da ima iskustva u poslu kojim se bavio, a koji je na jednom brainstorm sastanku izjavio kako bi bilo odlično da je sve isto samo malo drukčije.

I dok netko može pomisliti da je riječ o revolucionarnom citatu koji zaslužuje svoje mjesto na zidu, upoznate li bolje tog, sada srećom i bivšeg marketingaša, shvatit ćete da je mislio točno to što je i rekao. Zašto mijenjati nešto što godinama radimo isto iako ne donosi nikakve rezultate?

Sumnja u svoje i tuđe sposobnosti te strah od promjena najveći su razlozi zbog kojega ljudi nisu kreativni i boje se isprobati svoje ideje u praksi čak i ako ih imaju. Sumnja ubija brže i češće od neuspjeha jer, kako ćemo znati je li ideja dobra ili nije ako je ne isprobamo i uvjerimo se sami?

Svi se povremeno suočimo sa strahom, sumnjom u svoje ideje i sposobnosti nakon čega slijedi paraliza koja nas sprječava da se pomaknemo s mjesta i poželimo sve raditi kao i uvijek čak i ako su pred nama dokazi da od toga nema koristi i da rezultata neće biti dok ne dođe do nužnih i većih promjena.

Možda vjerujete i da niste kreativni pa se divite drugim kreativnim umovima dok sebe smatrate logičnom, organiziranom i preciznom osobom koja bi voljela barem ponekad razmišljati izvan kutije ali ni sami niste sigurni kako to izvesti, a izvući živu glavu na kraju procesa.

Koliko god razmišljanje bilo zdravo i redovno dovodi do kvalitetnih ideja toliko previše razmišljanja često ima poguban efekt na kreativnost i inovativan način gledanja na svijet. Mislite li da niste kreativni ali biste to voljeli biti (ili posao koji radite to zahtijeva od vas), razmislite ne uništavate li sami svoju kreativnost i potencijal samo zato što ste ukalupljeni i bojite se izaći izvan okvira na koje ste navikli.

Želite li zauvijek uništiti svaku nadu da ćete ikada biti kreativni, fokusirajte se na sljedeća razmišljanja.

 

Treba raditi samo onako kako se uvijek radilo

Jer, zašto pokušavati nešto novo kad niste sigurni kakvi će biti rezultati? Čak i ako od vašeg rada nikada nije bilo rezultata barem ste navikli na to da ih nema. Naviknete li sami sebe na neuspjeh i to je neka vrsta uspjeha, ili se barem tako tješite.

Kad uvijek sve radite isto, dobivate uvijek sve isto. Nema iznenađenja ali nema ni bolnih grešaka. Sigurna zona je ugodna zona pa zašto onda riskirati i pokušati nešto novo kad nema garancije uspjeha.

Sljedeći put kad poželite raditi sve isto (možda malo drukčije) sjetite se poznate izreke koju pripisuju Einsteinu, a koja glasi: “Raditi uvijek sve isto, a očekivati drukčije rezultate znak je ludila.“

 

Nije se dobro sramotiti

Mnogima je teško glasno izraziti svoje mišljenje pred drugim ljudima, a još je teže izraziti se ako ste došli na ideju za koju ste uvjereni da neće nikome dobro sjesti. Već i sami znate kako priča ide i kad napokon skupite hrabrosti nešto reći, potpuno ste sigurni da nećete izdržati kritiku, prijekorne poglede, pitanja na koja još ne znate odgovor i potencijalno odbijanje.

Zato odlučujete šutjeti kako se ne biste osramotili. Želite li zauvijek uništiti svoju kreativnost samo nastavite šutjeti. Za šutnju nije potrebno ni malo hrabrosti.

 

Budite svjesni svojih ograničenja

Igrajte na sigurno. Uvjerite sami sebe da niste kreativni i da je najbolja osobina koju posjedujete baš logika kojom se uvijek ponosite. Uporno vjerujte kako su vam sposobnosti ograničene godinama, razinom obrazovanja, okolnostima u kojima se nalazite, genetikom i iskustvom.

Radite li sami za sebe nikada ništa nemojte mijenjati jer zašto popravljati ono što nije pokvareno. Radite li za nekog drugog redovno se podsjećajte da vas ne plaćaju da budete kreativni pa budite zadovoljni i s minimalnim.

 

Budite analitični

Za svaku ideju koja vam padne na pamet obavezno napravite SWOT analizu, a nakon toga i temeljitu financijsku analizu kako biste ustanovili njenu isplativost i povrat uloženog. Niste li u plusu na svim poljima, najbolje je da odustanete jer je potpuno jasno da je ideja neprofitabilna, loša, luda i neće donijeti nikakve rezultate. Excel vam je tako rekao, formulama se uvijek mora vjerovati.

 

Nužno je biti dežurni skeptik

Kad god dobijete novu ideju temeljito je preispitajte i nekoliko dana (i noći) uporno vrtite po mislima. Podijelite je s drugima te zatražite njihovo mišljenje ali obavezno vodite računa da je riječ o jednakim skepticima poput vas samih. Kako se slični sa sličnima privlače, vjerojatno neće biti problema u pronalaženju istomišljenika.

Dopustite drugima da vam ubiju ideju, uvjere vas da nije bila dobra i da se bolje držati starih, dokazanih i provjerenih metoda. To ste već i tako sve sami znali, sada ste samo dobili potrebnu podršku.

 

Nikada nemojte isprobati ništa novo

Zašto biste uopće pokušavali nešto što nikada prije niste radili? Očito postoji razlog zašto nešto radite, a nešto ne. Možda ste nekada davno i pokušali nešto novo pa doživjeli neuspjeh što vas je samo dodatno uvjerilo kako vam nedostaje znanja, iskustva i talenta u tom području.

Upravo zato ne treba isprobavati ništa novo. Isprobavanje novog dovodi do grešaka i neuspjeha. Neuspjeh boli i neugodan je. Radi njega često ne možete spavati. Zato se držite samo onoga što ste isprobali i uvjerili se da ste u tome dobri. S drugim nemojte ni pokušavati, nije vrijedno rizika.

 

Nemojte se pomaknuti s mjesta

Logika je jednostavna, ako se ne pomičete ništa se loše ne može dogoditi. Kako ono loše i negativno treba izbjegavati pod svaku cijenu, najbolje se zatvoriti u svoja četiri zida i više nikada ne izaći van.

Problem je u tome što vam nitko neće platiti da sjedite kod kuće pa se morate natjerati na izlazak ali vodite računa da se držite provjerenih ruta i puteva te nikada ne skrećete s njih (sjetite se samo što se dogodilo Crvenkapici). Istim principom se vodite i s donošenjem odluka u životu.

Akcija dovodi do reakcije. Reakcija je često loša. Izbjegavajte akciju. Ukoliko baš morate djelovati jer se to od vas očekuje, nemojte ništa poduzimati dok ne bude sve savršeno, od plana, okolnosti pa do izvedbe. Isplanirajte sve detalje. Budite perfekcionist.

Možete ovaj tekst shvatiti ozbiljno ili neozbiljno ali, sljedeći put kad vam ponestane kreativnih ideja i hrabrosti, zapitajte se u čemu se možete prepoznati.