Mladi Karlovački inovator, Albert Gajšak, ponovo rasturio novom inovacijom - MAKERphonom

Crowdfunding kampanja za MAKERphone jedanaest dana prije završetka s prikupljenih gotovo 260,000 američkih dolara najuspješnija je Kickstarter kampanja ove godine u Hrvatskoj, a idejni tvorac mobitela koji korisnik sastavlja sam, Albert Gajšak, započeo ju je na svoj 20. rođendan.

MAKERphone je drugi projekt karlovačke startup tvrtke CurcuitMess, a Albert iza sebe već ima jedan uspješan crowdfunding projekt za MAKERbuino, “uradi sam” igraću konzolu.

Postavili smo Albertu par pitanja o genijalnoj Kickstarter kampanji i pitchu za MAKERphone, a Albert je vrlo brzo izdvojio vremena i odgovorio nam na sve što nas zanima.

1. Albert možeš li nam ukratko predstavit sebe i Circuit Mess? 

Ja sam Albert. Dolazim iz Karlovca. Imam 20 godina. Trenutno pokušavam biti CEO startupa CircuitMess. CircuitMess trenutno ima 7 zaposlenih.

To je startup koji smo Tomislav Car i ja pokrenuli 2017. godine zahvaljujući uspješnoj kampanji za Makerbuino - igracu konzolu koju sam sastavljaš.

2. Što je novi proizvod MAKERphone i čemu služi?

MAKERphone je edukacijski mobilni telefon koji korisnik sastavlja sam. Kada ga dobijete, imate kutiju sa svim komponentama, koje potom, prema jasnim uputama, sastavljate, spajate, šarafite i lemite. Za sklapanje mobitela potrebno je 7 do 8 sati, a kada se upali, tu zabava tek počinje.

S MAKERphoneom se mogu obavljati pozivi, slati poruke, slušati glazba, ima mogućnost spajanja na internet, a na njemu se može i programirati. Uz pomoć programskog jezika Pythona, odnosno verzije MicroPython, korisnici telefona mogu kodirati vlastite aplikacije i igre. Ima i Scratch, program za kodiranje namijenjen djeci.

3. Znamo da si bio već u SAD-u i surađivao sa Amazonom, možeš li nam usporediti svoj dojam STEM edukacije kod njih i kod nas?

STEM edukacija je buzzword u skoro cijelom svijetu i po tome se Europa i hrvatska pretjerano ne razlikuju od SAD-a. Mislim da je tamo samo scena malo više uznapredovala zbog veličine Zemlje i veće kupovne moći stanovnika.

4. MAKERphone je na Kickstarteru ogroman uspjeh, a pitch na toj stranici je ekstremno detaljan i vrlo dobro dizajniran. Koliko je za uspjeh zaslužan pitch na Kickstarteru i koliko ljudi je radilo na njemu? 

Mislim da je dobar Kickstarter pitch presudan kod bilo koje kampanje. To je ono što najviše nagovara i uvjerava osobu da je naš projekt i naša priča vrijedna podržavanja i širenja. Na pitchu je praktički radila cijela vojska ljudi uključujući sve zaposlene, moju djevojku Tenu, Tomislava cara, Anu car, Darka Kontina, Luku Travasa itd.

5. Mješaju li ljudi zaradu od kampanje sa profitom koji će se na koncu ostvariti i kako se nosiš s time?

Naravno da mješaju. Pogotovo mediji. Zapravo, u ovih 20 godina koliko postojim sam shvatio da ljudi svašta miješaju. Mješaju obojani sa bijelim vešom... Neki put čak miješaju i vino s mineralnom vodom. Ljudi koji ne znaju kako tvrtke i kickstarteri funkcioniraju misle da smo sada vrlo vrlo bogati.

To naravno nije tako jer te uređaje tek moramo proizvesti. Ako to napravimo dobro, možda nam nešto novca čak i ostane. Već neko vrijeme sam osovno medijski eksponiran zajedno s ostatkom tvrtke pa naslove poput "Karlovačkom genijalcu na račun sjedaju tisuće dolara svaki sat" baš pretjeratno ne uzimam srcu.

6. Koji bi savjet dao mladima koji pokreću nešto svoje kod nas i da krećeš iz početka bi li radio nešto drugačije?

Mogao bih napisati knjigu savjeta no najbitniji bi vjerojatno bio: "nemojte se bojati nešto pokušati i nemojte se bojati pogriješiti". Roditelji često odgajaju djecu na način da ih štite i blokiraju u njihovim ambicijama pokazujući im kako griješiti nije dobro. Ono što nije dobro je stagnirati i živjeti u komfort zoni. Ako nešto želite naučiti, morate i griješiti i iz tih grešaka učiti. Nema lakšeg puta ili prečaca, tako jednostavno život funkcionira.

Da ponovno pokrećem svoj business, ne bih zaposlio 13 frendova da pakiraju MAKERbuine nakon Kickstarter kampanje. Na bolan način sam shvatio da ljude ne treba zapošljavati prema poznanstvima već njihovoj kompetenciji i sposobnosti.