Menu
Posjetitelji najvećeg svjetskog sajma kompjutorskih igrica Gamescom imaju priliku upoznati najnovija dostignuća u branši koja godišnje okreće četiri milijarde dolara. Glavna tema su igrice u virtualnom svijetu...
Mladi ljudi koji igraju kompjuterske igre. Neki su omotani kablovima, neki u kostimima, a neki potpuno normalno obučeni – to su slike sa sajma Gamescom koje prenose mediji. Prošle godine ovaj najveći kompjutorskih igrica bio je rekordno posjećen. 345.000 ljudi je tijekom tih pet dana prošlo kroz sajamske hale; svaki deseti je bio pripadnik branše. I ove godine sajam želi nastaviti započeti rast. Šanse za to su dobre, jer od 2015. se na planu tehnike ponešto promijenilo. Dok su se na ranijim sajmovima mogle vidjeti samo test-verzije VR uređaja (Virtual Reality), sada je ta tehnika zrela za tržište.
Oculus, HTC i Samsung su tri velika proizvođača koji su u proteklih 12 mjeseci iznijeli na tržište svoje naočale za virtualnu realnost (VR), a na jesen će Sony predstaviti svoje – koje će funkcionirati kao dio sustava konzola Playstation. To će omogućiti nove ideje i aplikacije, a moto ovogodišnjeg Gamescoma „Junaci u novim dimenzijama“ pokazuje nadu branše da će se probiti u nove dimenzije digitalne zabave. „Proizvođači moraju smisliti nove ideje“, kaže Hartmut Gieselmann iz stručnog časopisa CT: „Do sada smo vidjeli mnoge eksperimentalne igre. Sada će sve ići na masovno tržište, a proizvodnja postaje veća i bolja.“
Kompjutorske igrice, sportski prijenosi i pornografija važe kao branše koje su pomogle proboj novih tehnologija. „Virtualnu realnost je izmislila industrija igrica, ali je sve više sebi prilagođavaju i druge branše“, kaže Maximilian Schenk, šef njemačkog saveza Interaktivni zabavni softver (BIU), jedan od suorganizatora Gamescoma. On ukazuje na rezultate reprezentativne ankete u kojoj je sudjelovalo 2.000 korisnika Interneta u Njemačkoj: „40 posto korisnika bi se odlučilo za izbor mjesta za godišnji odmor na temelju iskustva s virtualnom realnošću. Oni, naime, s 3D naočalama mogu vidjeti kako izgleda plaža u Italiji ili kafić u Parizu.“
Virtualna realnost ima veliki potencijal. Doduše, potrošači će se morati najprije pomiriti sa cijenom odgovarajućeg hardvera koja će iznositi između 80 i 900 eura. Za tajvansku firmu HTC, koja trenutno nudi najskuplji model specijalnih naočala i tako hoće držati korak sa svojim glavnim konkurentom – firmom Oculus Rift – nova tehnologija je od životne važnosti. Do sada je HTC bio poznat prije svega kao proizvođač pametnih telefona, ali je stalno gubio udio na tržištu; vrijednost dionica tog poduzeća na burzi se od 2011. smanjila za 90 posto.
Doduše, udio igrica s virtualnom realnošću na čitavom tržištu igara će „u bliskoj budućnosti ostati marginalan“, piše u najnovijem izvještaju Newzoo-a, informacijske službe ove branše. Igre su posao u kojem se okreću milijarde. Ove godine će samo programi za igranje donijeti zaradu od oko 100 milijardi dolara, prenosi spomenuta služba. To je rast od 8,5 posto u odnosu na prošlu godinu. Tržište igara za konzole i kompjutore gotovo više ne raste, ali igre za pametne telefone i tablet računala su u ekspanziji i prvi put su najjači segment. „Mnoge kompjutorske igrice su sada prilagođene pametnim telefonima“, kaže Hartmut Gieselmann. „Broj novih igara za konzole i kompjutore se proteklih godina bitno smanjio, a neki objavljuju samo još po jednu jaku igru godišnje. Drugim riječima, velika je koncentracija na mali broj naslova.“
Analitičari Newzoo-a procjenjuju da je promet ostvaren igricama ove godine iznosio četiri milijarde dolara, odnosno 3,5 milijarde eura. BIU, koji se oslanja na brojke Njemačkog društva za istraživanje ponašanja potrošača (GfK), prenosi da je promet 2015. iznosio oko dvije milijarde eura.
Njemačka je na petom mjestu po prometu koji u toj branši ostvaruje kao država. Kina je postala najveće pojedinačno tržište, a u azijsko-pacifičkoj regiji se ostvaruje gotovo polovica svjetskog prometa.
Izvor: DW
