Menu
Najnoviji podaci iz industrije kibernetičke sigurnosti pokazuju da su automatizirani programi, odnosno botovi, već preuzeli primat u globalnom internetskom prometu. U 2024. godini činili su oko 51 posto ukupne aktivnosti na webu, a trend se dodatno ubrzao tijekom 2025. i početkom 2026. godine.
Time je scenarij koji se donedavno projicirao za kraj desetljeća – postao stvarnost nekoliko godina ranije. Razlog je jasan: eksplozivan razvoj umjetne inteligencije.
Za razliku od ranijih generacija automatiziranih skripti, novi AI botovi nisu samo alati za jednostavne zadatke. Riječ je o sofisticiranim agentima koji mogu pretraživati web, komunicirati s digitalnim servisima, prikupljati podatke i donositi odluke – često bez izravne ljudske intervencije.
Takvi sustavi danas stoje iza velikog dijela aktivnosti na internetu: od treniranja velikih jezičnih modela do automatizacije korisničke podrške i analitike.
No, upravo ta promjena otvara pitanje tko zapravo „koristi” internet – i tko od toga ostvaruje vrijednost.
Matthew Prince, izvršni direktor Cloudflarea, kompanije koja upravlja značajnim dijelom globalnog internetskog prometa, upozorava da se nalazimo na prijelomnoj točki.
Prema njegovim riječima, umjetna inteligencija ne donosi samo tehnološku promjenu, već i duboku transformaciju načina na koji internet funkcionira kao tržište.
AI sustavi danas masovno „usisavaju” sadržaj s weba, ali pritom ne vraćaju promet izvorima iz kojih ga preuzimaju. Drugim riječima, vrijednost se sve više izvlači iz ekosustava bez proporcionalnog povrata onima koji sadržaj stvaraju.
Cloudflare je, prema dostupnim podacima, u posljednjim mjesecima blokirao stotine milijardi zahtjeva AI botova – što ilustrira razmjere fenomena, ali i rastuću napetost između tehnoloških platformi i izdavača.
Dominacija botova već sada stvara ozbiljne probleme u digitalnoj ekonomiji, posebno u segmentima koji ovise o mjerenju korisničkog ponašanja.
U digitalnom oglašavanju, gdje se cijene temelje na klikovima, impresijama i angažmanu, sve je teže razlikovati stvarne korisnike od automatiziranog prometa. To dovodi u pitanje pouzdanost ključnih metrika i otvara prostor za nove oblike prijevara.
Dodatni problem predstavlja činjenica da značajan dio bot prometa nije benignan. Riječ je o zlonamjernim aktivnostima poput preuzimanja korisničkih računa, skalpiranja ulaznica, lažnog prometa i masovnog prikupljanja sadržaja.
U nekim industrijama, poput e-trgovine i financijskih usluga, takvi botovi već čine velik udio ukupnog prometa.
Istodobno, dio tržišta počinje se prilagođavati novoj realnosti. Sve više digitalnih servisa dizajnira se ne samo za ljude, već i za izravnu komunikaciju između strojeva.
To uključuje API-je optimizirane za AI agente, sadržaj strukturiran za automatsko preuzimanje te nove modele monetizacije koji ciljaju upravo automatizirane korisnike.
Takav razvoj sugerira da se internet postupno transformira iz „mreže za ljude” u infrastrukturu za interakciju između algoritama.
Ključno pitanje u idućoj fazi razvoja interneta bit će kontrola nad podacima i način raspodjele vrijednosti.
Tehnološke kompanije, poput Cloudflarea, već eksperimentiraju s modelima koji bi omogućili blokiranje ili naplatu pristupa AI botovima. Cilj je uspostaviti novi ekonomski okvir u kojem bi izdavači i kreatori sadržaja zadržali dio vrijednosti koju generiraju.
U suprotnom, upozoravaju analitičari, postoji rizik da će veliki AI sustavi postati dominantni posrednici između korisnika i sadržaja – uz minimalan povrat za izvorne autore.
Možda najdublja promjena odnosi se na samu definiciju korisnika interneta.
Sve češće, prvi „posjetitelj” web stranice nije čovjek, već algoritam. AI agenti pretražuju, filtriraju i sažimaju informacije prije nego što ih uopće vidi krajnji korisnik.
U takvom okruženju, borba za pažnju seli se s ljudi na strojeve – a uspjeh više ne ovisi samo o vidljivosti u tražilicama, već i o tome kako vas „čitaju” umjetne inteligencije.
Jedno je sigurno: internet više nije ono što je bio. I vrlo vjerojatno nikada više neće biti.
