Menu
Tijekom 2025. godine globalno je dodano više od 800 gigavata novih kapaciteta iz energije vjetra i sunca, čime je postavljen novi povijesni rekord i dodatno potvrđen trend snažnog odmakа od fosilnih goriva.
No iza impresivnih brojki krije se još izraženija poruka: solarna energija postaje apsolutni pobjednik energetske tranzicije.
Prema procjenama energetskih analitičara, upravo je solar nosio najveći dio rasta — s oko 640 gigavata novih instalacija u jednoj godini. Takav tempo znači da se na globalnoj razini instaliralo približno četiri puta više solarnih nego vjetro kapaciteta, što jasno odražava ekonomsku realnost sektora: niže cijene, bržu realizaciju projekata i sve širu primjenu, od velikih solarnih farmi do decentraliziranih sustava na krovovima.
Istodobno, i vjetroelektrane su zabilježile rekordnu godinu, s dodatnih 150 do 170 gigavata novih kapaciteta. Ipak, njihov rast sve češće nailazi na prepreke — od dugotrajnih administrativnih procedura do rasta troškova financiranja i logističkih izazova u opskrbnim lancima.
Ovakva dinamika dodatno učvršćuje globalne energetske tokove u kojima Kina igra ključnu ulogu. Najveće svjetsko gospodarstvo po instaliranim obnovljivim kapacitetima i dalje uvjerljivo dominira i u solarnom i u vjetro segmentu, dok snažan rast bilježe i tržišta u razvoju u Aziji te na Bliskom istoku.
Rekordna izgradnja dolazi u trenutku kada globalna potražnja za električnom energijom ubrzano raste, potaknuta elektrifikacijom cestovnog prometa, širenjem podatkovnih centara i sve većom primjenom umjetne inteligencije. Upravo ti trendovi stvaraju dodatni pritisak na energetske sustave da osiguraju stabilne i održive izvore energije.
Unatoč optimizmu, izazovi postaju sve vidljiviji. Elektroenergetske mreže u mnogim zemljama ne prate tempo izgradnje novih kapaciteta, dok sustavi za pohranu energije i dalje zaostaju za potrebama tržišta. Bez značajnijih ulaganja u infrastrukturu, dio proizvedene energije mogao bi ostati neiskorišten.
Ova rekordna godina također se promatra kroz prizmu globalnih klimatskih ciljeva. Na konferenciji COP28 države su se obvezale utrostručiti kapacitete obnovljivih izvora do 2030. godine. Iako trenutačni trendovi sugeriraju da je taj cilj dostižan, analitičari upozoravaju kako će za njegovo ostvarenje biti potrebno dodatno ubrzanje — osobito u segmentu vjetroenergije i modernizacije mreže.
Za Europu, koja nastoji ubrzati energetsku tranziciju i smanjiti ovisnost o uvozu energije, ovakvi globalni trendovi imaju dvostruki učinak. S jedne strane, pad cijena tehnologije olakšava ulaganja, dok s druge strane rast potražnje za opremom i sirovinama pojačava konkurenciju na globalnom tržištu.
