Menu
Dugi niz godina Europska unija bila je poznata po svojoj sklonosti reguliranju umjetne inteligencije, dok su konkretna ulaganja u razvoj te tehnologije ostajala u drugom planu. No, čini se da se taj trend mijenja. U trenutku kada se globalna utrka za AI dominacijom dodatno ubrzava, zahvaljujući napretku novih open-source modela poput kineskog DeepSeeka, EU odlučuje aktivno ući u igru. Bruxelles je nedavno najavio plan razvoja vlastitog velikog jezičnog modela (LLM) otvorenog koda, uz financijsku podršku od 56 milijuna dolara, piše Forbes.
Investicija u razvoj AI modela dolazi u ključnom trenutku. Američki AI divovi, poput OpenAI-ja, nastavljaju privlačiti milijarde dolara ulaganja – OpenAI, primjerice, trenutačno prikuplja do 25 milijardi dolara, uz procijenjenu tržišnu vrijednost od 300 milijardi dolara. U Europi, jedan od najistaknutijih AI startupa, pariški Mistral, prošle je godine osigurao 640 milijuna dolara investicija. Uspjeh DeepSeeka, koji je s minimalnim ulaganjima razvio moćan AI model, pokazuje da inovacije u ovom sektoru ne moraju nužno zahtijevati goleme budžete.
"Europa sada ponovno ulazi u utrku," tvrdi Jan Hajič, profesor računalne lingvistike na Karlovom sveučilištu u Pragu i koordinator EU projekta. Cilj je stvoriti open-source model koji će europske tvrtke i institucije moći koristiti i nadograđivati, uz osiguranje da je u potpunosti usklađen s europskim regulativama i vrijednostima, piše Forbes.
Za razliku od američkih AI rješenja, poput OpenAI-ja i Anthropica, koji razvijaju zatvorene sustave, EU se odlučuje za transparentniji pristup. Open-source modeli omogućuju prilagodbe i veću fleksibilnost u korištenju, što bi moglo biti ključno za bržu implementaciju AI rješenja unutar javnog i privatnog sektora. "Postoji potreba za modelima koji su usklađeni s europskim jezicima, vrijednostima i društvenim okvirom," ističe Peter Sarlin, suosnivač finskog AI laboratorija AMD Silo.
Jedan od ključnih razloga za razvoj vlastitog AI modela leži u regulativnim preprekama. Američke tehnološke tvrtke sve češće odgađaju ili ograničavaju dostupnost svojih AI rješenja u Europi zbog pravnih rizika povezanih s nadolazećim AI Aktom, koji stupa na snagu u veljači i nameće stroga pravila za „visokorizične“ primjene umjetne inteligencije. Meta i Spotify već su upozorili da bi "neusklađena i prekomplicirana regulativa" mogla dodatno usporiti razvoj AI-ja u Europi.
Iako 56 milijuna dolara zvuči skromno u usporedbi s američkim ulaganjima, EU je poduzeo i druge korake za jačanje tehnološkog sektora. Proračun za istraživačke potpore povećan je za 25 %, na 1,5 milijardi dolara, dok je dodatnih 1,5 milijardi dolara namijenjeno za unaprjeđenje mreže europskih superračunala. Međutim, ostaje pitanje hoće li to biti dovoljno da Europa postane konkurentnija u globalnoj AI utrci.
Skeptici podsjećaju na neuspješne projekte iz prošlosti, poput pokušaja razvoja europske tražilice koja bi konkurirala Googleu, što je EU koštalo 550 milijuna dolara bez konkretnih rezultata. "Raspršivanje sredstava u više manjih inicijativa više je pitanje PR-a nego stvarnog učinka," upozorava Rasmus Rothe iz Merantix Capitala.
