Čini se kako je ovogodišnja turistička sezona odlično krenula

Prema posljednjim podacima DZS-a, u veljači je nastavljen rast fizičkih pokazatelja u turizmu na godišnjoj razini.

Naime, u komercijalnim smještajima ostvareno je 272 tisuće dolazaka i 651 tisuća noćenja turista, što predstavlja porast dolazaka za 20,8% i porast noćenja za 14,3% u odnosu na veljaču 2022. U odnosu na rekordnu 2019., ostvareno je za 3% više dolazaka odnosno 18,5% više noćenja. Od ukupnog broja ostvarenih noćenja u veljači, gotovo 60% odnosilo se na strane goste. Strani turisti ostvarili su 143 tisuće dolazaka i 390 tisuća noćenja, što je za 23,8% više dolazaka odnosno 16,5% više noćenja u odnosu na veljaču prošle godine. S druge strane, domaći turisti ostvarili su 129 tisuća dolazaka i 262 tisuće noćenja, što je porast dolazaka za 17,7% i noćenja za 11,1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Tijekom veljače najviše noćenja ostvarili su turisti iz Slovenije (75 tisuća ili 19,2% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista), a slijede turisti iz Austrije (12,2%), Njemačke (9,6%), Italije (6,5%) te Bosne i Hercegovine (5,1%).
Najviše noćenja bilježi Istarska županija (154 tisuće), odnosno 23,6% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. Slijedi Grad Zagreb s 124 tisuće noćenja te Primorsko-goranska županija s 110 tisuća noćenja.

Najviše noćenja ostvareno je u hotelima, i to 61% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine noćenja turista u hotelima porasla su za 20,8%. Slijede noćenja turista ostvarena u sobama, apartmanima i kućama za odmor (28,2% od ukupno ostvarenih noćenja).

"Nastavak izvrsnih turističkih rezultata i na početku 2023. potiču optimizam oko još jedne uspješne turističke sezone i time podupiru raspoloživi dohodak stanovništva s obzirom na to da se 60% turističkog smještaja odnosi na privatne apartmane i sobe. Tome u prilog idu i pokazatelji rezervacija za središnji dio turističke sezone. Dodatan poticaj pozitivnim trendovima u hrvatskom turizmu generiran je ulaskom u šengenski prostor i uvođenjem eura. S druge strane, negativni rizici proizlaze iz intenziteta usporavanja gospodarskih aktivnosti i obuzdavanja inflacije kod najvažnijih emitivnih tržišta Hrvatske. Navedeno određuje izglede rasta izvoza usluga, ali i osobne potrošnje zbog strukture turističkih kapaciteta i utjecaja na raspoloženje i očekivanja hrvatskih kućanstava", komentiraju RBA analitičari.