Još jedna potvrda kako je početak godine počeo odlično za domaći turistički sektor

Prema podacima koje je DZS objavio u petak, na početku godine nastavljen je rast fizičkih pokazatelja u turizmu na godišnjoj razini.

Naime, tijekom siječnja u komercijalnim smještajima ostvareno je 229 tisuća dolazaka i 602 tisuća noćenja turista, što predstavlja porast dolazaka za 32,5% i porast noćenja za 19,1% u odnosu na siječanj 2022. te za 10,3% u odnosu na siječanj predkrizne 2019. Od ukupnog broja ostvarenih noćenja u siječnju, 66,3% odnosilo se na strane goste.

Nakon prosinca, i u prvom ovogodišnjem mjesecu, Grad Zagreb bilježi najviše ostvarenih noćenja, 128 tisuća, što je 21,2% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. Slijede Istarska županija s 123 tisuće noćenja te Primorsko-goranska županija s 98 tisuća noćenja. Od ukupno ostvarenih noćenja u Zagrebu, domaći turisti ostvarili su 29,1%, a strani turisti 70,9% noćenja.

Tijekom siječnja najviše noćenja ostvarili su turisti iz Slovenije (51 tisuću ili 14,5% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista), a slijede turisti iz Njemačke (10,4%), Austrije (10,2%), Italije (9,6%) te Bosne i Hercegovine (7%).

"Nastavak izvrsnih turističkih rezultata i na početku 2023. potiče optimizam oko još jedne uspješne turističke sezone podupirući raspoloživi dohodak stanovništva s obzirom na to da se 60% turističkog smještaja odnosi na privatne apartmane i sobe. S druge strane, naglašena turistička potražnja uslijed oporavka hrvatskog turizma uz nedostatak kvalificirane radne snage i rast plaća u ugostiteljstvu donekle je pridonijela i rastu opće razine cijena. Stoga rast prihoda od turizma odražava i veću prosječnu potrošnju turista uslijed viših cijena smještaja i ugostiteljskih usluga.

Ostaje činjenica visoke, pa čak i rastuće ovisnosti o turizmu temeljene na dolasku, noćenjima i potrošnji prvenstveno inozemnih gostiju. Stoga usporavanje gospodarskih aktivnosti i obuzdavanje inflacije kod najvažnijih emitivnih tržišta Hrvatske uvelike određuje i izglede rasta ne samo izvoza usluga, već i osobne potrošnje zbog strukture turističkih kapaciteta i utjecaja na raspoloženje i očekivanja hrvatskih kućanstava", stoji u komentaru analitičara Raiffeisenbanka.