Zatvori
PoslovniPuls
09/01/2023

Studeni donio veći broj turističkih dolazaka i u usporedbi s rekordnom 2019.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u studenom je nastavljen rast fizičkih pokazatelja u turizmu na godišnjoj razini.

Naime, tijekom promatranog mjeseca u komercijalnim smještajima ostvareno je 324 tisuće dolazaka i 801 tisuća noćenja turista, što predstavlja porast dolazaka za 47% i porast noćenja za 39,1% na godišnjoj razini. Međutim, u usporedbi sa studenim 2019. zabilježeno je 2,2% manje noćenja i 17,1% manje dolazaka. Od ukupnog broja ostvarenih noćenja u studenom, 65,7% odnosilo se na strane goste. Stranih turista došlo je 184 tisuće te su ostvarili 526 tisuća noćenja u studenom ove godine, što je 70,9% dolazaka i 56% noćenja više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S druge strane, broj dolazaka domaćih turista u studenom 2022. u odnosu na studeni prethodne godine bio je viši 24,1%, a broj noćenja za 15,1%. Uspoređujući podatke s povijesno uspješnom 2019., broj dolazaka domaćih turista u studenom 2022. viši je za 3,9%, a noćenja za 1,1%, dok je broj dolazaka stranih turista manji za 28,1%, a noćenja za 3,9%.

Promatrano kumulativno, u razdoblju od siječnja do studenog 2022. godine, zabilježen je snažan godišnji rast fizičkih pokazatelja u turizmu te su turisti ostvarili 17,4 mil. dolazaka i 89,3 mil. noćenja. Naime, broj dolazaka veći je za 39%, a broj noćenja za 28,2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odražavajući snažan oporavak turističkih aktivnosti. Ipak, ukupan broj dolazaka i noćenja nije dostigao rekordnu 2019. godinu kada je za isto razdoblje zabilježeno 19,2 mil. dolazaka odnosno 90,5 mil. noćenja. Iako nisu postignuti rezultati kao u 2019. godini, turizam bilježi iznimno povoljne rezultate, a posljedica je to, između ostalog, povoljnih vremenskih prilika, blizine emitivnih tržišta, akumulirane štednje za vrijeme pandemije te snažne sklonosti za putovanjem.

U prvih jedanaest mjeseci 2022., prema strukturi zemalja iz kojih dolaze, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (28,7%), a slijede turisti iz Austrije i Slovenije (obje po 9%), Poljske (7,7%) i Češke (6,7%). U studenom su najviše noćenja i dolazaka ostvarili turisti iz Slovenije, 16,1% od ukupno ostvarenih dolazaka i 16,4% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Najviše su noćili u Istarskoj (35,0%) te u Primorsko-goranskoj županiji (27,2%).

U studenom 2022. najviše noćenja ostvareno je u Gradu Zagrebu (159 tisuća), odnosno 19,9% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. Slijedi Dubrovnik s ostvarenih 59 tisuća noćenja i Split s ostvarenih 56 tisuća noćenja.

Najviše noćenja u komercijalnom smještaju u promatranom mjesecu ostvareno je u skupini Hoteli i sličan smještaj (57,8%), a slijede Sobe, apartmani i kuće za odmor (30%).

Prema podacima iz sustava evisitor, tijekom prosinca su također nastavljena povoljna kretanja u turizmu i snažan rast broja dolazaka i noćenja na godišnjoj razini, a osim oporavka turističkih aktivnosti, rezultat je to i povoljnih vremenskih prilika. Prema navedenom izvoru, ukupan broj noćenja domaćih i stranih turista u prosincu je premašio 800 tisuća turističkih noćenja.

"Na razini 2022. godine, očekujemo da će se povoljna kretanja u turizmu odražavati i u rastu izvoza usluga koji bi mogao biti znatno snažniji od rasta robnog izvoza. U prva tri tromjesečja prihodi od potrošnje nerezidenata premašili su 11,6 mlrd. eura s procjenom da bi isti mogli približiti do kraja godine nominalnom iznosu od 13 mlrd. eura. Izvrsni rezultati turističke sezone, odnosno snažan rast prihoda do turizma podupiru raspoloživi dohodak stanovništva s obzirom na to da se 60% turističkog smještaja odnosi se na privatne apartmane i sobe. S druge strane, naglašena turistička potražnja uslijed oporavka hrvatskog turizma uz nedostatak kvalificirane radne snage i rasta plaća u ugostiteljstvu pridonijela je rastu opće razine cijena. Stoga rast prihoda od turizma odražava i veću prosječnu potrošnju turista uslijed viših cijena smještaja i ugostiteljskih usluga. Očekujemo da će ulaskom Republike Hrvatske u šengenski prostor hrvatski turizam dobiti dodatan poticaj. Naime, snažnija integracija Hrvatske u Europsku uniju potaknut će rast konkurentnosti sektora, ali i turističkog prometa iz ključnih emitivnih zemalja koje su ujedno i članice šengenskog prostora", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.

PODIJELITE OVAJ ČLANAK:
Sva prava pridržana © 2022 PoslovniPuls.com
cross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram