Menu
Međunarodna organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) jučer je objavila prvu ovogodišnju analizu glavnih globalnih gospodarskih trendova i izgleda za 2023 i 2024.
U fokusu analize bile su posljedice ruske invazije na Ukrajinu na gospodarski rast, inflaciju i životni standard. Prognozira se usporavanje globalnog rasta BDP-a na oko 3% ove godine te nastavak slične dinamike u 2023., što je znatno ispod prognozirane dinamike oporavka od 4,5% u prosincu prošle godine. Očekuje se slabiji rast od očekivanog u gotovo svim gospodarstvima, a posebno su rizicima izložene zemlje u Europi kroz energetske poremećaje i migracije. Istovremeno, prognoze inflacije u 2022. iznose gotovo 9% u zemljama OECD-a, što je dvostruko više od prethodnih predviđanja. Postupno smanjenje pritisaka u opskrbnom lancu i cijenama roba te utjecaj rastućih kamatnih stopa trebali bi se početi osjećati kroz 2023. godinu, ali se ipak predviđa povišena temeljna inflacija koja će ostati na ili iznad ciljeva središnjih banaka u mnogim velikim gospodarstvima. Posebna se pažnja usmjeruje na izbjegavanje prehrambene krize. Iako se danas u svijetu proizvodi dovoljno žitarica, zbog rastućih cijena postoji značajan rizik da ta proizvodnja neće stići do onih kojima je najpotrebnije. U kojoj će mjeri rast biti skromniji, a inflacija viša ovisit će o razvoju rata i geopolitičkim prilikama, ali jasno je da će najsiromašniji biti najteže pogođeni.
Prema podacima središnje banke u Njemačkoj, ukupna sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Njemačkoj ostvarila je skroman rast u travnju u usporedbi s ožujkom od 0,7%. U odnosu na isti mjesec 2021. godine, obujam industrijske proizvodnje pao je za 2,1% čime je i drugi mjesec za redom zabilježena negativna godišnja stopa. Promatrano na mjesečnoj razini, prema glavnim industrijskim grupacijama, Netrajni proizvodi za široku potrošnju zabilježili su negativnu stopu od 1,3%, a pozitivne promjene zabilježili su Trajni proizvodi za široku potrošnju (+4%), Intermedijarni proizvodi (+0,4%) te Kapitalni proizvodi (+0,9%). Rekordno visoku stopu rasta zabilježila je kategorija Energija koja je porasla za 16,1% u odnosu na ožujak. Na godišnjoj razini, negativne stope zabilježili su kategorije Intermedijarni proizvodi i Kapitalni proizvodi (-3,3% odnosno -7,1%), dok su u suprotnom smjeru djelovale kategorije proizvodnje potrošačkih dobara, Trajni proizvodi za široku potrošnju i Netrajni proizvodi za široku potrošnju sa stopom rasta od 3,1% odnosno 10,1%. Visoki troškovi materijala i poremećaji u lancima opskrbe nastavljaju komplicirati industrijski oporavak. Istovremeno, promjene obrazaca potrošnje te kontinuirana neizvjesnost djeluju u smjeru ublažavanja proizvodnje.
Izvor: RBA analitičari
