Menu
Globalna energetska tranzicija ušla je u novu fazu ubrzanja. Prema najnovijim podacima International Renewable Energy Agency (IRENA), u 2025. godini instalirano je čak 692 gigavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije — najviše ikada.
Time je ukupni globalni kapacitet obnovljivih izvora premašio 5.100 GW, a njihov udio u ukupnom instaliranom elektroenergetskom kapacitetu približio se simboličnoj granici od 50 posto.
Najveći dio rasta ponovno dolazi iz solarnog sektora, koji je sam generirao više od 500 GW novih kapaciteta. Vjetroelektrane su dodale oko 160 GW, dok ostali izvori poput hidroenergije i bioenergije imaju sve manji relativni doprinos ukupnom rastu.
Ovakva dinamika približava svijet cilju utrostručenja obnovljivih kapaciteta do 2030. godine, no tempo i dalje nije u potpunosti usklađen s ambicijama zacrtanim na klimatskim summitima. Za ostvarenje tog cilja potrebno je zadržati ili dodatno ubrzati godišnje stope rasta.
Ključni motor globalne ekspanzije ostaje Kina, koja dominira u instalacijama solarnih i vjetroelektrana. Istodobno, mnoge razvijene ekonomije, uključujući dio Europe i SAD, bilježe sporiji napredak, što dodatno naglašava neravnotežu u globalnoj energetskoj tranziciji.
No, rekordne brojke prikrivaju i sve izraženije strukturne probleme. Elektroenergetske mreže u brojnim zemljama ne prate dovoljno brzo rast proizvodnih kapaciteta, što dovodi do situacija u kojima se proizvedena zelena energija ne može u potpunosti isporučiti tržištu. Uz to, nedostatak sustava za pohranu energije postaje sve veći ograničavajući faktor, posebno zbog nestalne prirode solarne i vjetroenergije.
Unatoč tim izazovima, smjer je jasan — obnovljivi izvori sve brže istiskuju fosilna goriva iz energetskog miksa, mijenjajući ne samo način proizvodnje električne energije nego i strukturu energetskih tržišta.
