

Val otpuštanja koji posljednjih mjeseci zahvaća globalni tehnološki sektor ulazi u novu fazu – i po prvi put jasno pokazuje da umjetna inteligencija više nije samo alat za povećanje produktivnosti, već i izravni katalizator smanjenja broja radnih mjesta.
Kompanije poput Mete (Instagram, Facebook, WhatsApp), Amazon i Epic Games u posljednjim su danima nastavile s rezovima koji zahvaćaju tisuće zaposlenika, pri čemu sve otvorenije priznaju da je umjetna inteligencija ključni faktor u restrukturiranju poslovanja.
Crno na bijelo - ono što se još prije godinu dana predstavljalo kao alat za “olakšavanje rada”, danas se sve češće koristi za njegovu eliminaciju.
Za razliku od ranijih ciklusa otpuštanja u tehnološkom sektoru, koji su bili potaknuti rastom kamatnih stopa i padom investicija, ovaj val ima drugačiju logiku. Tvrtke više ne smanjuju troškove samo zbog makroekonomskog pritiska, već zato što im AI omogućuje da isti posao obave s manjim brojem ljudi. Interni alati temeljeni na generativnoj umjetnoj inteligenciji ubrzavaju razvoj softvera, automatiziraju korisničku podršku i smanjuju potrebu za velikim operativnim timovima.

U praksi to znači da se radna mjesta ne gase zato što kompanije posluju loše, nego zato što posluju efikasnije. Upravo ta razlika čini ovaj ciklus posebno značajnim – jer sugerira trajnu, a ne privremenu promjenu strukture tržišta rada.
Dodatni problem za Europu je činjenica da ključne AI tehnologije i dalje dolaze iz SAD-a. To znači da europske kompanije, uključujući i hrvatske, u velikoj mjeri ovise o alatima koje ne kontroliraju, dok istovremeno snose posljedice njihove implementacije.
Paradoks situacije je očit: umjetna inteligencija istovremeno povećava produktivnost i smanjuje potrebu za radom. I dok makroekonomski pokazatelji u kratkom roku mogu izgledati pozitivno, dugoročne posljedice za tržište rada ostaju neizvjesne.
