Menu
Europska unija ponovno pokušava riješiti jedan od svojih najdugotrajnijih problema – fragmentiranost tržišta – ovoga puta kroz novi pravni okvir za tvrtke nazvan “EU Inc”. Riječ je o inicijativi Europske komisije koja bi mogla značajno pojednostaviti način na koji se tvrtke osnivaju i šire unutar Unije, a istovremeno Europu učiniti konkurentnijom u odnosu na SAD i Kinu.
Za razliku od postojećeg sustava u kojem poduzetnici moraju navigirati kroz 27 različitih pravnih okvira, “EU Inc” uvodi jedinstveni model koji bi vrijedio na razini cijelog EU-a. Ideja je jednostavna: omogućiti startupima da od prvog dana posluju kao europske, a ne nacionalne kompanije.
Prema prijedlogu, osnivanje takve tvrtke trebalo bi biti moguće u roku od 48 sati, potpuno digitalno i uz trošak od oko 100 eura. Time Bruxelles cilja na jednu od ključnih prepreka europskom poduzetništvu – spor i administrativno zahtjevan proces pokretanja poslovanja.
U pozadini ove inicijative nalazi se širi problem: europski startupi često se sele u SAD ili druge pravne jurisdikcije kako bi lakše pristupili kapitalu i fleksibilnijim pravnim okvirima. Američki model primjerice, omogućuje brzu i standardiziranu uspostavu kompanija, što investitori dobro razumiju i preferiraju.
EU Inc pokušava replicirati dio te logike, ali unutar europskog regulatornog okvira. Novi model bio bi tzv. “28. režim”, što znači da ne zamjenjuje nacionalne zakone, već postoji paralelno s njima kao opcija za poduzetnike koji žele jednostavniji i skalabilniji pristup.
U praksi bi to značilo ujednačavanje ključnih pravila – od korporativnog upravljanja do programa nagrađivanja zaposlenika dionicama – čime se uklanjaju prepreke za širenje poslovanja preko granica. Upravo su takve razlike do sada često usporavale rast europskih tehnoloških tvrtki.
Jedan od glavnih ciljeva Bruxellesa jest olakšati pristup kapitalu. Investitori, posebno oni međunarodni, često zaziru od složenih pravnih struktura u Europi. Standardizirani model mogao bi smanjiti pravnu neizvjesnost i učiniti europske startupe privlačnijima za ulaganja.
Procjene Europske komisije sugeriraju da bi smanjenje administrativnih troškova moglo donijeti uštede od nekoliko stotina milijuna eura kroz vrijeme. No važniji efekt mogao bi biti indirektan – brže skaliranje kompanija i zadržavanje inovacija unutar Europe.
Za tržišta poput Hrvatske, gdje startup ekosustav raste, ali i dalje ovisi o međunarodnom kapitalu, ovakav okvir mogao bi otvoriti dodatne mogućnosti za razvoj i internacionalizaciju poslovanja.
Unatoč ambicioznim ciljevima, EU Inc ima i jasna ograničenja. Porezni sustavi, radno zakonodavstvo i niz drugih regulatornih područja i dalje ostaju u nadležnosti država članica. Drugim riječima, unifikacija je djelomična – pravni okvir za osnivanje i upravljanje tvrtkom bit će pojednostavljen, ali operativno okruženje i dalje ostaje nacionalno definirano.
Osim toga, prijedlog tek treba proći zakonodavni proces na razini EU-a, što znači da će konačni oblik inicijative ovisiti o političkim kompromisima između država članica i Europskog parlamenta. Pojedine zemlje već izražavaju zabrinutost oko mogućeg gubitka regulatornog utjecaja.
Dio stručnjaka upozorava i na rizik regulatorne arbitraže – scenarij u kojem bi tvrtke birale EU Inc kako bi zaobišle stroža nacionalna pravila.
EU Inc nije samo tehnička reforma, već pokušaj redefiniranja načina na koji Europa funkcionira kao gospodarsko područje. Ako uspije, mogao bi približiti EU ideji jedinstvenog tržišta ne samo za robu i usluge, već i za poduzetništvo i kapital.
U najboljem scenariju, Europa bi dobila okvir koji omogućuje startupima da rastu bez preseljenja u druge jurisdikcije. U lošijem, inicijativa bi mogla ostati kompromis koji ne uspijeva u potpunosti riješiti strukturne probleme.
Za sada je jasno samo jedno: Bruxelles je odlučio izravno adresirati pitanje zašto europske tehnološke kompanije prečesto postaju – američke.
