Menu
Bugarska, Hrvatska, Poljska i Rumunjska mogle bi značajno unaprijediti produktivnost rada ako bi u većoj mjeri uvele digitalne tehnologije u poslovanje. Prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvješću za Europsku uniju koje je objavila Grupacija Svjetske banke, šira primjena softverskih rješenja i alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji mogla bi povećati produktivnost u tim gospodarstvima za približno 10 do 15 posto.
U trenutku kada gospodarstvo Europske unije raste relativno sporim tempom od oko jedan posto godišnje, takav pomak mogao bi imati vidljiv učinak na ubrzavanje gospodarskog rasta, povećanje plaća i veću stabilnost tržišta rada.
Izvješće pod nazivom „Uspon inovacija: povećanje potencijala za radna mjesta i gospodarski rast u srednjoj i istočnoj Europi” naglašava da se zemlje regije nalaze na prijelomnici razvoja. Dosadašnja konvergencija s Europskom unijom stvorila je solidne temelje za inovacije, no budući rast sve će više ovisiti o jačanju privatnih ulaganja i učinkovitijem usmjeravanju kapitala prema najproduktivnijim poduzećima. Ubrzano usvajanje novih tehnologija, osobito među malim i srednjim tvrtkama, moglo bi dodatno potaknuti gospodarsku dinamiku i ojačati konkurentnost regije.
Direktorica Svjetske banke za Europsku uniju Anna Akhalkatsi istaknula je kako su zemlje srednje i istočne Europe u posljednjih dvadeset godina ostvarile značajan napredak, približivši razinu dohotka europskom prosjeku i otvorivši nove mogućnosti za milijune ljudi. Prema njezinim riječima, nastavak tog procesa ovisit će prije svega o povećanju produktivnosti, što podrazumijeva širu primjenu digitalnih tehnologija, snažnija ulaganja u razvoj vještina te stabilan i predvidiv regulatorni okvir koji potiče inovacije i rast poduzeća. Takav pristup, naglašava, ključan je za stvaranje kvalitetnijih radnih mjesta i otpornijih gospodarstava.
U protekla dva desetljeća Bugarska, Hrvatska, Poljska i Rumunjska bilježile su snažan rast prihoda ponajprije zahvaljujući integraciji u europsko tržište i sudjelovanju u međunarodnim lancima vrijednosti. Međutim, taj razvojni model postupno gubi zamah. S obzirom na smanjenje broja radno sposobnog stanovništva i sve zategnutija tržišta rada, prostor za daljnji rast kroz povećanje zaposlenosti ili konkuriranje nižim troškovima rada postaje sve ograničeniji. Budući napredak stoga će se sve više temeljiti na rastu produktivnosti, potaknutom inovacijama, digitalizacijom i prelaskom poduzeća na djelatnosti s većom dodanom vrijednošću.
Izvješće također upozorava na potrebu bržeg i ravnomjernijeg širenja inovacija kroz gospodarstvo. U Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i Rumunjskoj ulaganja u istraživanje i razvoj i dalje su znatno ispod prosjeka Europske unije – iznose manje od 1,5 posto BDP-a, dok je prosjek EU-a oko 2,2 posto. Tvrtke u tim zemljama također manje ulažu u nematerijalnu imovinu, poput softvera, podataka, istraživanja ili unapređenja upravljačkih praksi. Primjerice, u Poljskoj takva ulaganja čine oko 26 posto ukupnih korporativnih investicija, dok je europski prosjek približno 37 posto. Posebno su mala poduzeća, osobito u Bugarskoj i Rumunjskoj, sporija u digitalnoj transformaciji, što dodatno ograničava potencijal rasta produktivnosti. Smanjivanje tih razlika moglo bi otvoriti prostor za novu fazu gospodarskog razvoja u srednjoj Europi, uz stvaranje učinkovitijih i otpornijih radnih mjesta.
