Menu
Bitcoin je produbio svoje gubitke i nalazi se na putu prema najlošijem mjesečnom rezultatu u gotovo četiri godine, što ponovno otvara pitanje koliko je najveća kriptovaluta doista otporna na globalne makroekonomske šokove.
Najveća svjetska kriptovaluta pala je ispod cjenovne razine od 63.000 dolara, čime je u veljači izgubila više od 19 posto vrijednosti — najviše od lipnja 2022., razdoblja obilježenog kolapsom TerraUSD-a i domino-efektom bankrota koji su tada potresli kripto sektor. Istodobno, Bitcoin je na putu prema petom uzastopnom mjesečnom padu, najdužem negativnom nizu još od 2018. godine.
Pad se odvija paralelno s rastućim oprezom na globalnim financijskim tržištima. Najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o povećanju globalnih carina na 15 posto potaknula je povlačenje kapitala iz rizične imovine, uključujući tehnološke dionice i kriptovalute. Unatoč dugogodišnjem narativu o Bitcoinu kao “digitalnom zlatu”, tržišna kretanja ponovno pokazuju da se on u praksi i dalje ponaša poput rizične imovine osjetljive na makroekonomske šokove.
Analitičari upozoravaju kako investitori trenutačno ne vide snažne kratkoročne katalizatore koji bi mogli potaknuti novi rast cijena. Dodatni pritisak dolazi iz digitalnog "rudarskog" sektora, gdje visoki troškovi rudarenja — procijenjeni na oko 80.000 dolara po Bitcoinu — guraju dio kompanija u prodaju zaliha kako bi održale likvidnost. Takva dinamika povećava ponudu na tržištu upravo u trenutku kada potražnja slabi.
Negativan sentiment vidljiv je i kroz kapitalne tokove. Američki spot Bitcoin ETF-ovi zabilježili su značajne odljeve kapitala, dok tržište opcija pokazuje snažno povećanu potražnju za zaštitom od daljnjeg pada cijena, što upućuje na prevladavajući defenzivni stav investitora.
Slabost nije ograničena samo na Bitcoin. Ukupna tržišna kapitalizacija svih kriptovaluta smanjila se za više od 120 milijardi dolara u svega dva dana, dok je Ether, druga najveća digitalna imovina, također zabilježio osjetan pad.
