Menu
Njemački kancelar Friedrich Merz otvorio je osjetljivu raspravu o radnim navikama u zemlji, poručivši da Njemačka mora povećati radni angažman kako bi ponovno potaknula gospodarski rast. Time je, kako ocjenjuju politički promatrači, ušao u izravan sukob s desecima milijuna zaposlenih u trenutku kada se zemlja suočava s dugotrajnom ekonomskom stagnacijom i politički napetom izbornom godinom.
U posljednjim javnim nastupima Merz je više puta naglasio da Nijemci rade premalo te da je razina bolovanja previsoka, što, prema njegovu mišljenju, smanjuje produktivnost i ograničava potencijal gospodarstva. Takva poruka dolazi u razdoblju kada vlada pokušava ubrzati gospodarsku aktivnost i ojačati konkurentnost, ali i uoči ključnih pokrajinskih izbora koji se smatraju važnim testom raspoloženja birača. Istodobno, konzervativni blok suočava se s rastom potpore krajnjoj desnici, što dodatno pojačava političku osjetljivost rasprave o radu i socijalnim pravima.
U govoru pred predstavnicima industrije u istočnoj Njemačkoj kancelar je upozorio da je ukupna produktivnost nacionalnog gospodarstva nedovoljna. Posebno je izdvojio rastući udio zaposlenika s nepunim radnim vremenom, upozorivši da koncepti poput naglašenog balansa između privatnog i poslovnog života ili ideja četverodnevnog radnog tjedna ne mogu, prema njegovu stajalištu, osigurati dugoročnu razinu blagostanja na koju je zemlja navikla. Zaključak je bio jasan — Njemačka mora povećati ukupni radni angažman.
Merz je kritizirao i prosječan broj dana bolovanja, koji se u Njemačkoj približava razini od tri tjedna godišnje po zaposleniku, što je, prema njegovim riječima, znatno iznad europskog prosjeka. Postavio je pitanje je li takva razina izostanaka nužna te sugerirao potrebu za snažnijim poticajima koji bi ljude motivirali da rade više.
Podaci državnog statističkog ureda dodatno podupiru dio njegove argumentacije. Njemačka se, prema prosječnom broju odrađenih sati tjedno, nalazi pri samom dnu Europske unije. Jedan od ključnih razloga je snažan rast udjela zaposlenih s nepunim radnim vremenom, koji je dosegnuo rekordne razine.
Kako bi povećali ukupan fond radnih sati, Merzovi konzervativci predložili su izmjene radnog zakonodavstva. Među razmatranim mjerama je ograničavanje postojećeg prava zaposlenika na prelazak na nepuno radno vrijeme, osim u jasno opravdanim slučajevima poput skrbi o djeci ili dodatnog obrazovanja.
