Menu
Unatoč sankcijama koje su zapadne i azijske države uvele Rusiji nakon invazije na Ukrajinu 2022., na ruskom tržištu i dalje se pojavljuju deseci tisuća automobila zapadnih proizvođača – a ključnu ulogu u tome ima Kina. Podaci ruskog istraživačkog centra Autostat, koje je analizirao Reuters, pokazuju kako je upravo Kina postala glavni posrednik kroz koji vozila europskih, japanskih i južnokorejskih marki i dalje dolaze do ruskih kupaca.
Riječ je uglavnom o paralelnom ili tzv. sivom uvozu koji zaobilazi službene prodajne kanale i ograničenja proizvođača. U praksi to često znači da se novi automobili formalno registriraju u Kini kao prodani, potom se prekvalificiraju u rabljene – i tek tada izvoze u Rusiju. Takva klasifikacija omogućuje trgovcima da izbjegnu potrebu za odobrenjem proizvođača za prodaju na ruskom tržištu.
Model je nastao u kontekstu iznimno konkurentnog i snažno subvencioniranog kineskog automobilskog tržišta, gdje proizvođači i trgovci nastoje povećati prodajne brojke i izvoziti višak vozila. U Kini se takvi automobili često prodaju uz značajne popuste, dok u Rusiji postižu cijene slične potpuno novim vozilima.
Autostatovi podaci pokazuju kako vozila proizvedena u Kini ili preusmjerena kroz tu zemlju čine sve veći udio zapadnih i japanskih automobila registriranih u Rusiji. Od početka rata u Ukrajini prodano je više od 700.000 vozila stranih brendova iz zemalja koje su uvele sankcije, a gotovo polovica od oko 130.000 takvih vozila prodanih samo u 2025. proizvedena je upravo u Kini.
Primjerice, Rusi su prošle godine kupili gotovo 30.000 Toyota automobila, od čega je oko 24.000 njih proizvedeno u Kini. Mazda je prodala gotovo 7.000 vozila, također gotovo isključivo kineske proizvodnje. Popularni su i hibridni modeli, osobito japanskih proizvođača.
Ni njemačke premium marke ne izostaju. Prema registracijama, u Rusiji je prošle godine prodano gotovo 47.000 novih vozila BMW-a, Mercedesa i Volkswagen grupe (uključujući Audi, Porsche i Škodu), a više od 20.000 njih proizvedeno je u Kini. Dio ostalih proizveden je u Europi, ali je prema procjenama analitičara također prošao kroz kineske logističke kanale prije dolaska u Rusiju.
Veliki proizvođači automobila službeno su obustavili ili strogo ograničili poslovanje u Rusiji te zabranili izvoz vozila na to tržište. Mercedes-Benz, BMW i Volkswagen navode da poduzimaju mjere kako bi spriječili neovlaštenu prodaju, uključujući ugovorne klauzule i nadzor distribucijskih mreža, piše Reuters.
Ipak, priznaju da je otkrivanje i dokazivanje kršenja iznimno složeno i dugotrajno. Čak i kada proizvođači pokušavaju blokirati isporuke, paralelni kanali i višeslojni lanac posrednika otežavaju kontrolu.
Stručnjaci za sankcije upozoravaju da je takve tokove gotovo nemoguće potpuno zaustaviti. Razgranate neformalne mreže trgovaca i posrednika omogućuju kupnju pojedinačnih vozila po narudžbi, a transakcije se često odvijaju kroz više zemalja i posredničkih tvrtki.
Podaci pokazuju kako su sankcije ipak imale snažan učinak. Prodaja automobila iz zemalja koje su ih uvele pala je s više od milijun vozila u Rusiji 2021. na otprilike osminu tog iznosa danas.
No istodobno raste prodaja zapadnih modela proizvedenih u Kini ili izvezenih preko kineskih kanala, osobito tzv. “rabljenih” vozila s nula kilometara. Budući da se ruske statistike temelje na registracijama, takvi se automobili često evidentiraju kao nova vozila bez obzira na prethodnu registraciju u Kini.
Analitičari procjenjuju da je snažan rast trgovine između Rusije i Kine u posljednjih nekoliko godina dodatno učvrstio ovaj kanal. U takvom okruženju kinesko tržište sve više funkcionira kao logistički most između zapadnih proizvođača i ruskih kupaca – unatoč formalnim ograničenjima.
