Menu
Elon Musk ponovno mijenja prioritete svog svemirskog carstva. Dok je Mars godinama bio krajnji cilj i simbol njegove vizije kolonizacije svemira, sada u prvi plan dolazi – Mjesec. Prema Muskovim riječima, SpaceX je fokus prebacio na izgradnju “samorastućeg grada” na Mjesecu, projekt koji bi, tvrdi, mogao biti ostvaren za manje od deset godina.
Mars time nije izbačen iz dugoročnih planova, ali je privremeno gurnut u drugi plan. Musk je poručio da SpaceX i dalje cilja na početak gradnje prvog grada na Marsu u razdoblju od pet do sedam godina, no naglasio je kako je “osiguravanje budućnosti civilizacije” trenutačno brže i izvedivije kroz lunarnu infrastrukturu. Drugim riječima, Mjesec se nameće kao realnija odskočna daska za trajnu prisutnost čovjeka izvan Zemlje.
Prema ranijem izvješću Wall Street Journala, SpaceX je već signalizirao da će prioritet dati Mjesecu, uz plan bespilotnog slijetanja već u ožujku 2027. godine. To predstavlja značajnu promjenu u odnosu na Muskove izjave iz 2025., kada je još govorio o misiji na Mars do kraja 2026.
Geopolitički kontekst dodatno pojačava važnost Mjeseca. Sjedinjene Države suočene su s rastućom konkurencijom Kine u utrci za povratak ljudi na Mjesečevu površinu – prvi put nakon posljednje misije Apollo iz 1972. godine. Lunarna infrastruktura sve se više promatra ne samo kao znanstveni projekt, nego i kao strateški resurs.
Istodobno, Musk konsolidira svoje poslovno carstvo. SpaceX je nedavno preuzeo tvrtku za umjetnu inteligenciju xAI, čime je procjena vrijednosti SpaceX-a narasla na oko bilijun dolara, dok je xAI vrednovan na približno 250 milijardi dolara. Zagovornici tog poteza smatraju kako bi kombinacija svemirske infrastrukture i umjetne inteligencije mogla otvoriti put prema podatkovnim centrima u orbiti ili na Mjesecu, koje Musk vidi kao energetski učinkovitiju alternativu zemaljskim rješenjima – posebno u trenutku eksplozivnog rasta potražnje za računalnom snagom.
Financijska ambicija ide još dalje. SpaceX razmatra izlazak na burzu krajem 2026. godine, uz potencijalno prikupljanje 50 milijardi dolara svježeg kapitala, što bi takvu inicijalnu javnu ponudu (IPO) moglo učiniti najvećom u povijesti globalnog tržišta kapitala.
