

Zastupnici savezne države New York pokrenuli su inicijativu za uvođenje najmanje trogodišnjeg moratorija na izdavanje dozvola za izgradnju i rad novih podatkovnih centara, čime se New York pridružuje sve duljem popisu američkih saveznih država koje preispituju nekontrolirano širenje tog sektora.
Iako sudbina prijedloga zakona zasad nije izvjesna, sama činjenica da se o njemu ozbiljno raspravlja pokazuje razmjere zabrinutosti koje podatkovni centri izazivaju među zakonodavcima, lokalnim zajednicama i ekološkim organizacijama. Kako tehnološki divovi planiraju potrošiti desetke, pa i stotine milijardi dolara na AI infrastrukturu, rastu strahovi da će teret tih investicija snositi građani – kroz veće račune za električnu energiju, opterećenu elektroenergetsku mrežu i dugoročne ekološke posljedice.
Zanimljivo je da kritike dolaze s obje strane političkog spektra. Progresivni senator Bernie Sanders već je pozvao na nacionalni moratorij, dok je republikanski guverner Floride Ron DeSantis upozorio da bi masovna izgradnja podatkovnih centara mogla značiti „veće račune za energiju, samo kako bi neki chatbot mogao kvariti djecu na internetu“. Takva retorika pokazuje da pitanje podatkovnih centara sve manje pripada isključivo tehnološkoj ili klimatskoj sferi, a sve više postaje političko pitanje s izravnim utjecajem na birače.
Pritisak dodatno pojačavaju ekološke organizacije. Više od 230 neprofitnih udruga, među kojima su Food & Water Watch, Friends of the Earth i Greenpeace, nedavno je uputilo otvoreno pismo Kongresu tražeći uvođenje nacionalnog moratorija na nove projekte. Upozoravaju da se odluke o gradnji donose prebrzo, bez jasnih pravila o energetskim troškovima, emisijama i zaštiti lokalnih zajednica.
Njujorški prijedlog zakona potpisuju demokratski zastupnici Liz Krueger i Anna Kelles, a prema njihovim riječima, država je „potpuno nespremna“ za nalet „masivnih podatkovnih centara“ koji ciljaju New York. Krueger otvoreno upozorava na rizik stvaranja investicijskog balona koji bi, kada pukne, ostavio građane i korisnike komunalnih usluga s golemim troškovima.
„Vrijeme je da stanemo na loptu, uzmemo vremena i postavimo jasna i snažna pravila za podatkovne centre“, poručila je, naglašavajući da je cilj spriječiti scenarij u kojem javni sektor preuzima troškove privatnih investicija.
U pokušaju da ublaži napetosti i pošalje signal tržištu, guvernerka Kathy Hochul prošlog je mjeseca predstavila inicijativu Energize NY Development. Program bi trebao modernizirati način na koji se veliki potrošači energije, uključujući podatkovne centre, priključuju na elektroenergetsku mrežu, ali i jasno definirati obvezu da „plate svoj pošteni dio“ troškova.
Rasprava koja se vodi u New Yorku mogla bi imati dalekosežne posljedice za cijelu industriju. Ako jedna od najvećih i najutjecajnijih saveznih država odluči povući ručnu kočnicu, to bi moglo potaknuti slične poteze diljem SAD-a – ali i poslati snažan signal globalnom tržištu da era neograničenog rasta podatkovnih centara ulazi u novu, znatno reguliraniju fazu.
