Menu
Prema najnovijem izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA), svjetska potrošnja električne energije do kraja desetljeća ostvarit će godišnji prosječni rast veći 3,5% – znatno više od ukupne potražnje za energijom i daleko iznad brzine kojom se danas šire mrežni kapaciteti.
Rast potražnje potiču električna vozila, podatkovni centri i umjetna inteligencija, ali i nešto prizemniji faktori poput sve veće uporabe klima-uređaja u svijetu koji se zagrijava. IEA zaključuje da smo ušli u “doba električne energije”, u kojem će potražnja za strujom u sljedećih pet godina rasti barem 2,5 puta brže od ukupne potrošnje energije. Nakon gotovo 15 godina stagnacije, čak i razvijene ekonomije ponovno bilježe rast potrošnje, a do 2030. činit će oko petine ukupnog povećanja globalne potražnje.
Na strani proizvodnje, energetska tranzicija ubrzava. Obnovljivi izvori, potaknuti rekordnim instalacijama solarnih elektrana, praktički su sustigli ugljen i počinju ga nadmašivati, dok je nuklearna energija dosegnula povijesno najviše razine proizvodnje. Do 2030. godine obnovljivi izvori i nuklearna energija zajedno bi trebali osiguravati polovicu svjetske električne energije, u odnosu na oko 42% danas. Plin ostaje važan prijelazni izvor, osobito u SAD-u i na Bliskom istoku, dok ugljen globalno gubi udio i vraća se na razine proizvodnje iz početka desetljeća.
Zbog sve većeg udjela niskougljičnih izvora, IEA očekuje da će globalne emisije CO₂ iz proizvodnje električne energije do 2030. ostati uglavnom stabilne. No ta projekcija ima ključan uvjet: nova proizvodnja mora se na vrijeme priključiti na mrežu.
Upravo su mreže danas najveće usko grlo energetskog sustava. Više od 2.500 gigavata projekata – od obnovljivih izvora i baterijskih sustava do velikih potrošača poput podatkovnih centara – zaglavljeno je u redovima za priključenje, često godinama čekajući odobrenja. IEA upozorava da je taj zaostatak postao jedno od glavnih ograničenja za daljnji rast čiste energije.
Postoji, međutim, i prostor za optimizam. Modernizacija pravila priključenja i primjena tehnologija koje povećavaju učinkovitost postojećih mreža mogle bi omogućiti da se u kratkom roku aktivira do 1.600 gigavata projekata, bez izgradnje potpuno nove infrastrukture. Istodobno, baterijska pohrana velikih razmjera sve više pomaže stabilizaciji sustava, osobito u regijama poput Kalifornije, Teksasa i Njemačke te Ujedinjenog Kraljevstva.
Cijena takve transformacije sve je vidljivija politička tema. IEA procjenjuje da će se godišnja ulaganja u elektroenergetske mreže do 2030. morati povećati za oko 50%, dok su cijene električne energije u mnogim zemljama od 2019. rasle brže od prihoda kućanstava, stvarajući pritisak na potrošače i na industriju.
Uz financijske izazove, izvješće upozorava i na rastuće rizike za sigurnost mreža – od zastarjele infrastrukture i ekstremnih vremenskih prilika do kibernetičkih prijetnji i fizičkih napada. Zaključak je jasan: bez ubrzane modernizacije i jačanja elektroenergetskih mreža, globalni val elektrifikacije mogao bi zapeti upravo ondje gdje bi trebao imati najčvršće uporište.
