

Prema podacima europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), baterijska električna vozila u prosincu su činila nešto veći udio novih registracija od klasičnih benzinskih automobila. Na razini cijele godine njihov tržišni udio približio se petini svih prodanih vozila, dok je ukupno tržište automobila u Europi zabilježilo treću godinu rasta zaredom, iako je i dalje ispod pretpandemijskih razina.
Unatoč snažnom rastu potpuno električnih modela, najveći pobjednici tržišta ostaju hibridi. Blagi hibridi i plug-in modeli zajedno čine najveći dio novih registracija, što pokazuje da europski kupci i dalje traže kompromis između nižih emisija, poznate tehnologije i fleksibilnosti koju pruža motor s unutarnjim izgaranjem.
Takav trend posebno je vidljiv u južnoj i istočnoj Europi, gdje infrastruktura za punjenje napreduje sporije, a cijena električnih vozila i dalje predstavlja ozbiljnu prepreku širem prihvaćanju.
Dok tržište bilježi povijesni pomak, europska politika prema elektrifikaciji postaje opreznija. Bruxelles je posljednjih mjeseci ublažio dio pravila vezanih uz zabranu prodaje novih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem nakon 2035. godine, ostavljajući više prostora za plug-in hibride i prijelazna rješenja za proizvođače.
Automobilska industrija upozorava kako takva neizvjesnost može imati dvostruki učinak: s jedne strane olakšava prilagodbu proizvođačima, ali s druge može usporiti investicije i zbuniti potrošače. Čelnici velikih europskih proizvođača već otvoreno govore kako tržištu trebaju jasna i dugoročno stabilna pravila, a ne česte korekcije smjera.
Iako je prosinački rezultat snažan signal promjena koje dolaze, analitičari upozoravaju kako jedan mjesec ne znači konačnu pobjedu električnih automobila. Daljnji rast ovisit će o nizu faktora: brzini izgradnje infrastrukture za punjenje, stabilnosti državnih poticaja, cijeni električne energije, ali i povjerenju potrošača u dugoročnu vrijednost električnih vozila.
