Menu
Njemačka je tijekom 2025. godine ostvarila snažan iskorak u proizvodnji električne energije iz solarnih izvora. Prema podacima Njemačkog udruženja solarne industrije, čak 18 posto ukupne potrošnje struje pokriveno je energijom sunca, što predstavlja značajan rast u odnosu na 14 posto zabilježenih godinu ranije.
Taj skok posebno je zanimljiv jer je solarna energija po prvi put prestigla tradicionalno dominantne fosilne izvore – ugljen i metan plin. U elektroenergetskom miksu lignit, odnosno smeđi ugljen, pao je na udio od 14 posto, dok je metan plin sudjelovao sa 16 posto. Time je solar postao drugi najzastupljeniji izvor električne energije u zemlji, odmah iza energije vjetra, koja i dalje drži vodeću poziciju s 27 posto ukupne proizvodnje.
Iako se cijela Njemačka nalazi na relativno visokim geografskim širinama, gdje je sunčevo zračenje slabije nego u južnijim državama, razvoj solara pokazao se itekako mogućim. Tome su uvelike pridonijele dugogodišnje državne subvencije i izdašni poticaji za ugradnju panela, zbog kojih su krovne solarne instalacije postale uobičajen prizor u gotovo svim dijelovima zemlje.
Njemački energetski sustav posljednjih je godina prošao kroz duboke transformacije. Nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi 2011., Berlin je donio političku odluku o postupnom gašenju svih nuklearnih elektrana. Kritičari su upozoravali da bi takav potez mogao povećati ovisnost o fosilnim gorivima i podići emisije CO₂. Doista, u godinama nakon napuštanja nuklearki zabilježen je porast ugljičnog intenziteta proizvodnje struje, ponajprije zbog privremenog okretanja ugljenu i plinu.
Paralelno s tim procesom, Njemačka je nastavila masovno instalirati nove obnovljive kapacitete. Već sredinom prošlog desetljeća bila je najveći proizvođač solarne energije na svijetu – impresivno postignuće za državu koja nema klimatske uvjete poput Mediterana. Dodatni zamah dao je i projekt iz 2024., kada je u Njemačkoj puštena u rad najveća solarna farma u Europi.
Važnu ulogu u rastu solara imali su i povoljni troškovi ugradnje. Analize pokazuju da je instalacija panela u Njemačkoj već dulje vrijeme osjetno jeftinija nego u SAD-u, što je pomoglo da se nadoknadi razlika u količini dostupne sunčeve svjetlosti između dviju ekonomija.
Prema službenim brojkama, solarne elektrane su 2025. proizvele ukupno 87 teravatsati (TWh) struje, u odnosu na 72 TWh u 2024. Unatoč rastu, ukupni udio obnovljivih izvora u zemlji ostao je stabilan na oko 56 posto, dok je tempo instalacije novih solarnih panela bio približno jednak kao godinu ranije.
Ipak, iz Udruženja solarne industrije poručuju da razloga za zadovoljstvo nema. Kako bi Njemačka dosegla zakonski obvezujuće ciljeve dekarbonizacije do 2030., potrebno je dodatno ubrzati ulaganja u energiju sunca. Iako su instalacije u 2025. bile znatne, njihov volumen morat će rasti brže ako se želi ostvariti planirani prelazak na niskougljično gospodarstvo.
