Menu
Najnoviji podaci Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje potvrđuju očekivani trend: Zagreb i dalje znatno nadmašuje nacionalni prosjek kada je riječ o visini primanja. Prosječna neto plaća isplaćena zaposlenima u pravnim osobama u rujnu iznosila je 1.648 eura, što predstavlja rast od 1,4 posto u odnosu na kolovoz te čak 8,8 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Medijalna neto plaća, koja realnije oslikava raspodjelu primanja, iznosila je 1.432 eura. To znači da polovica zaposlenih Zagrepčana zarađuje manje od tog iznosa, a polovica više — podatak koji sve češće ulazi u fokus analitičara zbog snažnih razlika među sektorima i rastućeg pritiska troškova života.
Najviše plaće i ovog puta stižu iz energetske industrije. U djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina prosječna neto primanja u rujnu su dosegnula 2.668 eura, čime taj sektor ostaje uvjerljivo najplaćeniji u gradu. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se ostale osobne uslužne djelatnosti, gdje prosječna plaća iznosi 980 eura — gotovo tri puta manje od vrha i znatno ispod zagrebačkog prosjeka.
Zagreb i dalje osjetno odskače od državne razine: u rujnu je prosječna neto plaća na razini Hrvatske iznosila 1.456 eura, što znači da je zagrebački prosjek viši za 192 eura. U kombinaciji s većom koncentracijom visokoobrazovane radne snage i snažnijim pritiskom na lokalno tržište rada, glavni grad učvršćuje status najkonkurentnijeg gospodarskog središta u zemlji.
Rast je zabilježen i kod bruto primanja. Prosječna bruto plaća u zagrebačkim pravnim osobama u rujnu je iznosila 2.354 eura — povećanje od 1,3 posto u odnosu na kolovoz i devet posto u odnosu na lanjski rujan.
