Menu
Obnovljivi izvori energije i umjetna inteligencija temeljito preoblikuju svjetsku energetsku scenu – i to brže nego što su čak i stručnjaci očekivali, navodi Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svom novom izvješću World Energy Outlook 2025. Agencija upozorava da se pojam energetske sigurnosti više ne odnosi samo na naftu i plin: ključni minerali potrebni za čistu tehnologiju, obranu i AI sada su postali novi epicentar globalnih napetosti i borbe za resurse.
IEA pritom ističe da je energija postala središnji element geopolitičkih nadmetanja, s izravnim posljedicama na gospodarstva, tržišta rada i sigurnost opskrbe. “Nikada do sada energetske napetosti nisu obuhvaćale toliko goriva i tehnologija istodobno,” poručuje izvršni direktor agencije Fatih Birol.
Najveći pomak događa se upravo u sektoru električne energije. Iako ona trenutno čini samo petinu ukupne globalne potrošnje energije, već pokreće više od 40 posto svjetskog gospodarstva – a potražnja i dalje snažno raste. Glavni razlozi su ubrzana digitalizacija, rast podatkovnih centara, razvoj umjetne inteligencije te elektrifikacija prometa, grijanja i industrije.
Ulaganja u podatkovne centre već nadmašuju ulaganja u tradicionalne izvore energije: prema procjenama IEA-e, samo u 2025. godini globalni kapitalni izdaci u tom sektoru doseći će oko 580 milijardi dolara – više nego što će svijet potrošiti na opskrbu naftom.
Energetski krajolik više nije pod dominacijom Kine. Novi rast dolazi iz Indije i zemalja jugoistočne Azije, koje bilježe snažan porast potražnje za strujom, mobilnošću i industrijskom energijom. Do 2035. čak 80 posto globalnog rasta potrošnje energije očekuje se iz zemalja s visokim solarnim potencijalom.
No, taj razvoj nije bez izazova. Dok su ulaganja u proizvodnju električne energije od 2015. porasla za gotovo 70 posto, ulaganja u prijenos i distribuciju rasla su manje od polovičnim tempom. IEA upozorava da elektroenergetske mreže i sustavi za pohranu energije ne prate potražnju te poziva vlade na hitno moderniziranje infrastrukture kako bi se izbjegla buduća “uska grla” u opskrbi.
Solarna energija predvodi rast u svim scenarijima IEA-e, dok obnovljivi izvori kao cjelina napreduju brže od bilo kojeg drugog energetskog sektora. Nakon dva desetljeća stagnacije, i nuklearna energija ponovno dobiva zamah – globalni kapaciteti trebali bi porasti za najmanje trećinu do 2035. godine, zahvaljujući kombinaciji velikih projekata i manjih modularnih reaktora.
“Svijet se kreće u pravom smjeru, a nastavak ubrzanja može donijeti još bržu transformaciju energetskog sustava,” ističe Dave Jones, glavni analitičar globalnog energetskog think tanka Ember. “Obnovljivi izvori i elektrifikacija dominirat će budućnošću – a najviše će profitirati zemlje koje sada ovise o uvozu fosilnih goriva.”
Unatoč napretku, svijet još nije na pravom putu da osigura univerzalni pristup energiji ni da ostane unutar klimatskih ciljeva. Oko 730 milijuna ljudi i dalje živi bez struje, a gotovo dvije milijarde koristi štetne metode kuhanja koje zagađuju zrak i ugrožavaju zdravlje. Čak i u najambicioznijim scenarijima IEA-e, globalne temperature prelaze prag od 1,5 °C zagrijavanja prije nego što bi se kasnije mogle spustiti ispod te razine.
Istodobno, klimatske promjene već izravno pogađaju energetsku infrastrukturu. Samo prošle godine više od 200 milijuna kućanstava diljem svijeta ostalo je bez struje zbog kvarova i oštećenja mreža – u 85 posto slučajeva riječ je bila o prijenosnim vodovima. Uz sve veće rizike od ekstremnih vremenskih pojava, vlade bi, upozorava IEA, trebale jačati otpornost sustava i na cyber napade i na poremećaje u opskrbnim lancima.
Birol zaključuje da vlade moraju donositi odluke koje istodobno osiguravaju energetsku sigurnost, pristupačnost, konkurentnost i klimatsku održivost. „Energija je ponovno postala instrument moći, ali i prilika za suradnju. Ključno je pronaći ravnotežu između rasta i odgovornosti,” poručio je čelnik IEA-e.
