Menu
Nakon razdoblja snažnog rasta cijena i potražnje, europsko tržište nekretnina ulazi u novu fazu – onu u kojoj se razlike među državama zaoštravaju, a učinci monetarnog popuštanja i državnih mjera sve se jasnije očituju. Prema najnovijim podacima Eurostata, dok je Europska unija u drugom tromjesečju zabilježila rast prodaje stambenih nekretnina od oko 10%, nekoliko tržišta doživjelo je iznenađujući pad. Najveći među njima bio je onaj u Irskoj, gdje je broj prodanih stanova i kuća skliznuo za 10% u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, uz nastavak trenda slabije pristupačnosti i trajno niske ponude. Pad su zabilježile i Malta (-6,2%), Mađarska (-5,7%) te Finska (-5,6%), što pokazuje da dio tržišta još uvijek ima poteškoća s izlaskom iz razdoblja visokih kamatnih stopa i sporijom izgradnjom.
S druge strane, pojedine zemlje bilježe iznimno snažan oporavak. Slovenija je postala jedno od najdinamičnijih tržišta u Europi, s rastom prodaje od gotovo 35%, dok je Litva rasla više od 24%. Posebno se ističe Luksemburg, gdje su transakcije skočile čak 86%, no riječ je o malom tržištu sklonijem naglim oscilacijama. Francuska je ostvarila solidan rast od 10,4%, što analitičari tumače postepenim oporavkom nakon slabijih godina, dok je španjolski rast od 2,5% pokazatelj stabilizacije nakon postpandemijskog buma, uz i dalje snažnu potražnju u obalnim i otočnim regijama gdje je ponuda ograničena.
Iza brojki krije se šira priča o europodručju, gdje kamatna politika Europske središnje banke ne djeluje jednako u svim zemljama. Iako je ECB od početka ciklusa popuštanja smanjio kamatne stope osam puta, učinci se prelijevaju različitom brzinom – ovisno o lokalnim uvjetima financiranja, dinamici gradnje i očekivanjima kupaca. U zemljama poput Portugala, državne mjere za podršku mladim kupcima dale su dvostruki efekt: dok su mnogi mlađi od 35 godina zahvaljujući jamstvenim programima prvi put mogli doći do kredita, prodavatelji su u tom optimizmu pronašli dodatni poticaj za dizanje cijena.
Prema obujmu transakcija, Francuska je i dalje daleko najveće tržište u analizi, s više od 244 tisuće prodanih nekretnina u posljednjem tromjesečju, dok je Nizozemska na drugom mjestu s oko 64 tisuće stanova i kuća. Portugal, Belgija, Norveška i Mađarska također bilježe snažnu aktivnost, na razini između 32 i 38 tisuća prodaja. Izvan EU-a Norveška je nastavila stabilan rast od oko 10%, dok je Poljska, prema posljednjim dostupnim podacima, pala gotovo 18% nakon ukidanja popularnog programa subvencioniranih kredita s fiksnom stopom od 2%.
Velika Britanija, iako izvan europskih statističkih tablica, pokazuje znakove oporavka zahvaljujući ublažavanju fiksnih hipotekarnih stopa i poreznim promjenama, što je kupcima omogućilo veću zaduživačku moć. Njemačka se, pak, suočava s drukčijim izazovom: broj izdanih građevinskih dozvola i dalje je vrlo nizak, što stvara pritisak na tržištu, posebno u velikim gradovima gdje nedostatak stanova dodatno pogoni rast cijena i otežava pristup nekretninama.
