Svemirski prvak SpaceX ima što reći i o neplaćanju poreza na dobit u SAD-u

U središtu pozornosti još jedan put nalazi se SpaceX, kompanija Elona Muska, koja je od Washingtona primila više od 22 milijarde dolara u poticajima i lukrativnim državnim ugovorima, a da je pritom od osnutka 2002. godine u savezni proračun uplatila tek zanemarive iznose poreza na dobit.

Ključ Muskovog poreznog „štita“ leži u mehanizmu prijenosa poreznih gubitaka, koji tvrtkama omogućuje da gubitke iz prošlih godina odbijaju od budućih dobitaka, piše The New York Times. Riječ je o zakonskoj olakšici znatno proširenoj 2017. godine, tijekom prvog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, kada je ukinuto vremensko ograničenje od 20 godina za prijenos poreznih gubitaka. Od tada kompanije, među njima i SpaceX, teoretski mogu neograničeno dugo odgađati plaćanje poreza.

SpaceX je do kraja 2021. akumulirao više od 5,4 milijarde dolara gubitaka, a uz to raspolaže i s oko 1,1 milijardom dolara poreznih kredita. Prema procjenama, samo nakon Trumpove reforme kompanija je stvorila dodatne tri milijarde dolara gubitaka koje sada koristi za smanjivanje porezne obveze.

Takva praksa izaziva dvojbe jer SpaceX istodobno bilježi snažan poslovni uzlet. Musk se nedavno pohvalio kako će prihod kompanije u 2025. godini dosegnuti 15,5 milijardi dolara. S obzirom na aktualnu stopu poreza na dobit od 21%, SpaceX bi u redovnim okolnostima trebao uplatiti 3,25 milijardi dolara u savezni proračun. Umjesto toga, zakonski instrumenti omogućuju kompaniji da tu obvezu gotovo u potpunosti izbjegne.

Kritičari upozoravaju da SpaceX, koji je zahvaljujući državnim ugovorima postao globalni lider u svemirskim lansiranjima i satelitskoj infrastrukturi, sada koristi isti porezni sustav kako bi minimizirao svoj doprinos društvu. „Vrijeme je da financijski uspjeh privatnih svemirskih kompanija počne donositi korist i poreznim obveznicima, a ne isključivo investitorima“, komentiraju američki analitičari.

Ovakva situacija ponovno otvara širu raspravu o poreznom sustavu SAD-a. Dok je Trumpova reforma 2017. godine bila predstavljena kao poticaj za konkurentnost i rast, posljedice se danas sve češće interpretiraju kao pogodovanje velikim korporacijama koje legalno izbjegavaju porezne obveze. Kritičari idu toliko daleko da sugeriraju povratak na stroži porezni okvir iz 1950-ih, kada su kompanije bile podvrgnute znatno višim poreznim stopama.