Menu
Norveški državni investicijski fond, najveći na svijetu, zaključio je drugo tromjesečje 2025. s povratom od impresivnih 6,4 posto – najboljim rezultatom u posljednjih godinu i pol. Glavni motor rasta bila su ulaganja u dionice, potaknuta oporavkom burzi i snažnim prinosima u financijskom sektoru.
Pod upravom Norges Bank Investment Managementa (NBIM), fond danas upravlja imovinom vrijednom oko 1,9 bilijuna dolara, odnosno 19,6 bilijuna norveških kruna. Više od dvije trećine njegovih sredstava uloženo je u dionice izvan Norveške, a portfelj snažno oslanja na američke tehnološke divove – Apple, Microsoft, Nvidiju, Alphabet, Amazon i Metu.
U prvoj polovici godine povrat fonda iznosio je 5,7 posto, pri čemu su europske dionice ostvarile rast od čak 17,8 posto, znatno nadmašivši skromnih 1,4 posto rasta na sjevernoameričkim tržištima. Financijski sektor prednjačio je s povratom od 16,5 posto i čini 17 posto ukupnih ulaganja u dionice. Posebno su se istaknule europske banke, ohrabrene očekivanjima rasta javne potrošnje i stabilne profitabilnosti.
Pozitivne rezultate upotpunili su i telekomunikacijski operateri te energetske i komunalne kompanije, dok je zdravstveni sektor ostao najslabija karika. Unatoč rastu, jačanje norveške krune djelomično je umanjilo ukupnu vrijednost imovine fonda, koja je u odnosu na kraj prošle godine pala za 0,8 posto.
NBIM, osnovan početkom 1990-ih, raspolaže prihodima od norveške nafte i plina koje investira isključivo u inozemstvo radi dugoročnog očuvanja bogatstva budućih generacija. U dioničkom dijelu portfelja prati FTSE Global All Cap indeks, dok su ulaganja u obveznice vezana uz Bloomberg Barclays indekse, s 70 posto državnih i 30 posto korporativnih vrijednosnica.
Posljednjih mjeseci fond se našao pod povećalom javnosti zbog ulaganja u kompanije povezane s ratom u Gazi. Pod pritiskom kritika, NBIM je raskinuo sve ugovore s vanjskim upraviteljima u Izraelu te prodao udjele u ukupno 21 izraelskoj tvrtki. Izvršni direktor Nicolai Tangen izjavio je kako ne namjerava napustiti funkciju, ali je priznao da je fond trebao brže reagirati u povratu izravnog upravljanja spornim ulaganjima.
