Menu
Donald Trump najavio je uvođenje carina od 100% na računalne čipove i poluvodiče, uz jedno veliko izuzeće – proizvodi izrađeni unutar granica Sjedinjenih Američkih Država neće biti obuhvaćeni novim poreznim opterećenjem. „Ako proizvodite u Americi – nema nikakve naknade,“ poručio je Trump iz Ovalnog ureda tijekom sastanka s direktorom Applea, Timom Cookom.
Ova odluka dolazi nakon što su prethodne Trumpove mjere privremeno izuzele većinu elektroničkih proizvoda od carina. No sada, uz sve snažniju retoriku „America First“, aktualna američka administracija ide korak dalje – otvoreno pokušava prisiliti tehnološke gigante da svoju proizvodnju vrate u SAD, čak i pod cijenu globalnog tržišnog poremećaja.
Apple, kao jedan od najvažnijih tehnoloških lidera, nalazi se u središtu ove politike. Tvrtka je već obećala ulaganja u vrijednosti od 600 milijardi dolara u SAD-u, dio šireg vala u kojem su tehnološke kompanije ukupno najavile 1,5 bilijuna dolara domaćih investicija otkako je Trump ponovno preuzeo predsjedničku funkciju u siječnju.
Investitori su Trumpovu objavu dočekali s optimizmom – Appleove dionice su odmah porasle 5% tijekom dana, a dodatnih 3% u produženom trgovanju, dok su i dionice Nvidije i Intela, dvaju ključnih proizvođača čipova, zabilježile rast. Pogotovo Nvidia, koja je od početka godine povećala svoju tržišnu vrijednost za više od bilijun dolara, dodatno jača na valu američkog tehnološkog nacionalizma.
No, ključna nepoznanica ostaje – hoće li izuzeća koja su Apple i drugi tehnološki divovi ispregovarali s Trumpom biti dovoljna da zaštite milijune iPhonea proizvedenih u Kini i Indiji od novonastalih troškova? I hoće li se to preliti na potrošače kroz više cijene?
Trumpova politika označava radikalan zaokret u odnosu na pristup bivšeg predsjednika Joea Bidena, koji je putem CHIPS and Science Acta 2022. godine osigurao više od 50 milijardi dolara potpore industriji – od gradnje pogona do istraživanja i obrazovanja. Bidenova strategija temeljila se na poticajima i suradnji s industrijom, dok Trump preferira izravne carinske pritiske.
U osnovi, Trump računa kako će visoki troškovi uvoza natjerati kompanije da otvore proizvodne kapacitete u SAD-u. No taj pristup nije bez rizika – moguće je da će carine potaknuti inflaciju u segmentu elektronike i kućanskih uređaja, a profitne marže tvrtki će biti pod pritiskom.
Zabrinutost postoji i izvan SAD-a. Budući da najveći broj elektroničkih uređaja, uključujući pametne telefone, televizore i bijelu tehniku, ovisi o čipovima proizvedenima u Aziji, novi američki protekcionizam mogao bi izazvati lančane poremećaje i u Europi – uključujući Hrvatsku.
Rast cijena uvozne elektronike, posebno one povezane s američkim brendovima, mogao bi smanjiti potrošačku potražnju i povećati operativne troškove tvrtkama koje ovise o tim komponentama. U kontekstu digitalizacije poslovanja i energetske tranzicije – gdje su čipovi ključni – europske kompanije će pažljivo pratiti daljnji razvoj situacije.
U pozadini svega stoji sve veća globalna utrka za tehnološku neovisnost. I dok Kina, EU i SAD ulažu milijarde u razvoj domaće poluvodičke industrije, jasno je da računalni čipovi postaju ono što je nafta bila u 20. stoljeću – strateški resurs bez kojeg više nije moguće funkcionirati.
