Menu
Prema najnovijem izvješću Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), primjena umjetne inteligencije mogla bi povećavati globalni BDP za oko 0,5 % godišnje između 2025. i 2030. godine. No, taj rast dolazi s cijenom: značajnim porastom emisija stakleničkih plinova zbog energetski intenzivnih podatkovnih centara koji omogućuju rad AI modela.
MMF, koji je izvješće predstavio na godišnjem proljetnom sastanku u Washingtonu, ipak procjenjuje da će gospodarske koristi nadmašiti ekološke troškove. Prema njihovim analizama, očekivani društveni trošak emisija – procijenjen na 39 dolara po toni CO₂ – kreće se između 50,7 i 66,3 milijarde dolara. Usporedbe radi, dobitci za globalnu ekonomiju od predviđenog rasta BDP-a višestruko su veći.
Već sada podatkovni centri u američkoj saveznoj državi Sjevernoj Virginiji – globalnoj prijestolnici digitalne infrastrukture – zauzimaju prostor jednak osam nebodera Empire State Building. No to je tek početak. Procjenjuje se da bi do 2030. globalne potrebe za električnom energijom potaknute razvojem AI-ja mogle narasti na 1.500 teravatsati (TWh) – što je ekvivalentna trenutnoj godišnjoj potrošnji električne energije cijele Indije.
Najveći dio tog porasta proizlazi iz računalne snage potrebne za treniranje i izvođenje kompleksnih AI modela, poput onih koji stoje iza autonomnih vozila, napredne analitike ili generativne umjetne inteligencije.
Jedan dio stručnjaka vjeruje da umjetna inteligencija može igrati ključnu ulogu u ubrzavanju energetske tranzicije. Grantham Research Institute navodi kako bi AI, ako se primjenjuje ciljano, mogao potaknuti razvoj niskougljičnih tehnologija u sektorima poput energetike, poljoprivrede i transporta. Drugim riječima, ista tehnologija koja stvara dodatne emisije mogla bi pomoći i u njihovu smanjenju.
No, kako ističe Roberta Pierfederici iz Grantham instituta, tržište samo po sebi neće usmjeriti umjetnu inteligenciju prema održivim ciljevima. Potrebne su strateške intervencije – od ulaganja u istraživanje i razvoj do regulatornih okvira koji će osigurati pravednu i odgovornu primjenu tehnologije.
Iako MMF najavljuje značajan globalni rast potaknut AI-jem, upozorava da koristi neće biti ravnomjerno raspoređene. Napredne ekonomije i tehnološki lideri imat će nesrazmjernu prednost, dok će zemlje u razvoju riskirati daljnje zaostajanje, i to ne samo u tehnološkom, već i u ekološkom smislu.
