Donedavno su se određena znimanja činila gotovo nedodirljivima pred valom automatizacije. Liječnici, učitelji, terapeuti – zanimanja čija se vrijednost temeljila na ljudskoj empatiji, stručnosti i međuljudskoj interakciji – smatrana su sigurnima od algoritama i robota. No Bill Gates, suosnivač Microsofta i jedan od najutjecajnijih tehnoloških vizionara današnjice, vjeruje kako se to sada ubrzano mijenja.
U razgovoru koji je privukao pažnju svjetskih medija, Gates je istaknuo kako umjetna inteligencija (AI) više nije ograničena na uredske poslove, nego se sve odlučnije kreće prema sektorima poput zdravstva i obrazovanja – donedavno percipiranima kao tehnološki "otporni".
Prema Gatesovim riječima, umjetna inteligencija neće zamijeniti liječnike i nastavnike, već će im omogućiti da učinkovitije koriste svoje vrijeme i stručnost. U zdravstvu bi to moglo značiti korištenje AI sustava za unos podataka, obradu pacijentovih medicinskih kartona ili čak pružanje podrške u ranoj fazi dijagnostike. Time bi se liječnicima otvorio prostor za bavljenje složenijim kliničkim slučajevima i dublji odnos s pacijentima.
U obrazovanju, AI bi mogla personalizirati pristup svakom učeniku, omogućiti podršku u stvarnom vremenu i rasteretiti nastavnike od administrativnih zadataka koji često guše kreativnost i neposredan rad s djecom.
No Gates ide i korak dalje. Ako AI preuzme veći dio ponavljajućih i vremenski zahtjevnih zadataka, otvorila bi se mogućnost za kraće radne tjedne – pa čak i za ranije umirovljenje. U društvima u kojima je produktivnost sve veća, a pritisak na pojedinca konstantan, to bi mogla biti pozitivna prekretnica u redefiniranju radne kulture i odnosa prema vremenu.
Uspoređuje to s industrijskom revolucijom, koja je radikalno promijenila poimanje proizvodnje i ljudskog rada. Danas bi umjetna inteligencija mogla igrati sličnu ulogu – ali s potencijalom da se proširi izvan tvornica i ureda, u učionice, klinike, pa čak i na gradilišta i u skladišta.