Menu
Industrija videoigara pripremala se za snažan zamah u 2025. godini. Novi modeli konzola, impresivne franšize i povratak legendarnih naslova poput "Grand Theft Auto VI" trebali su obilježiti godinu pred nama. No, novi trgovinski protekcionizam iz Washingtona mogao bi presjeći zamah u korijenu – s potencijalno ozbiljnim posljedicama za globalno tržište, a osobito za američko.
Naime, Trumpova administracija planira uvesti carine od čak 145% na robu iz Kine, a za razliku od pametnih telefona i prijenosnih računala, igraće konzole, fizičke igre i dodaci – nisu izuzeti. Iako veće gaming kompanije već neko vrijeme diverzificiraju proizvodnju izvan Kine, udio te zemlje i dalje ostaje dominantan. A to znači – povećanje cijena, pad prodaje i usporavanje tržišta.
Nintendo, koji ove godine lansira Switch 2, već je reagirao – povukao je prednarudžbe u SAD-u odmah nakon objave, pozivajući se na neizvjesnosti oko carina. Iako konzola ostaje na rasporedu za lansiranje 5. lipnja, cijena bi mogla porasti s 449 dolara na znatno višu razinu. Analitičari iz Wedbush Securitiesa procjenjuju kako bi dodatni trošak mogao iznositi od 89 do čak 495 dolara – ovisno o porijeklu konzole i uključivanju u iznimke carinskog režima.
A veće cijene znače – pad potražnje. “Kada carine narastu do 20%, 30% ili više, kompanije ih više ne mogu apsorbirati. Moraju ih prebaciti na krajnjeg korisnika”, objašnjava Lewis Ward iz IDC-a.
U takvom okruženju, predviđanja rasta padaju u vodu. Mat Piscatella iz analitičke kuće Circana početkom godine predviđao je godišnji rast potrošnje američkih potrošača od 4,8%. Danas više nije toliko optimističan – upozorava na mogućnost pada potrošnje u visokom jednoznamenkastom ili čak dvoznamenkastom postotku. Neizvjesnost je tolika da, kako kaže, “nije moguće imati povjerenja u bilo kakvu prognozu”.
Postoji jedan potencijalni obrambeni mehanizam: digitalne igre. Budući da su digitalna izdanja izvan carinskog režima, preuzimanje igara s interneta moglo bi postati dominantan način distribucije. To je povoljnije, ali ne i idealno – zahtijeva prostor za pohranu, a skuplje kolekcionarske verzije i dalje dolaze s fizičkim dodacima koji podliježu carinama.
Također, postoji mogućnost da će gameri zbog viših cijena iskazivati veći interes prema besplatnim naslovima (free-to-play) poput “Fortnite” ili “Roblox”, a koji zarađuju kroz mikrotransakcije. No, ni taj model nije imun na recesijska ponašanja – kad korisnici štede, i mikrotransakcije trpe.
Zanimljivo je da ovaj problem ne pogađa cijeli svijet ravnomjerno. Konzole koje se izvoze u EU, Aziju, Afriku i Južnu Ameriku ne podliježu Trumpovim carinama, što bi moglo donekle ublažiti globalni pad. Ako prodaja u tim regijama ostane stabilna, globalni igrači mogli bi izbjeći najgore scenarije, piše YahooFinance.
No, SAD je i dalje najveće svjetsko tržište videoigara, a uz poremećaje u tom segmentu teško je očekivati snažan globalni rast. S obzirom na to da se industrija već priprema za prijelaz na novu generaciju konzola, koja uvijek sa sobom nosi visoke troškove R&D-a i marketinga, dodatni trošak u obliku carina mogao bi ozbiljno narušiti profitabilnost u najkritičnijoj fazi ciklusa.
