Treniranje umjetne inteligencije moglo bi lansirati sljedeću veliku energetsku krizu

Umjetna inteligencija već sada mijenja svijet – od transformacije poslovnih modela do automatizacije svakodnevnih zadataka – no njezin stvarni utjecaj, kako se čini, tek dolazi. I nije samo ekonomski ili društveni. U sjeni tehnološke revolucije odvija se ona energetska – neplanirana, nepredvidiva i često zanemarena.

Prema nedavno objavljenom izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA), potrošnja električne energije u podatkovnim centrima mogla bi se do 2030. godine više nego udvostručiti. Pritom glavni krivac – ili katalizator, ovisno o perspektivi – nije nitko drugi nego generativna umjetna inteligencija, nova industrijska sila 21. stoljeća.

POVEZANE OBJAVE:

MMF: Primjena umjetne inteligencije imat će pozitivan učinak na globalno gospodarstvo

Nakon Microsofta i Amazon pauzira nova ulaganja u podatkovne centre

Hrvatima omiljena modna trgovina predstavila poboljšanog AI asistenta

Da bismo razumjeli razmjere, dovoljno je reći kako jedan veliki podatkovni centar snage 100 megavata troši električne energije koliko i 100.000 kućanstava. A broj takvih centara – osobito u SAD-u, Kini i Europi – dramatično raste. Trenutačno ih najviše ima u tehnološki dominantnim regijama, koje zajedno troše čak 85 % globalne električne energije namijenjene podatkovnim operacijama.

IEA procjenjuje kako će do kraja desetljeća podatkovni centri globalno trošiti oko 945 teravatsati godišnje – više nego cijela današnja potrošnja Japana. U isto vrijeme, emisije CO₂ iz tog sektora porast će s 180 na 300 milijuna tona godišnje. Istina, riječ je o skromnom udjelu u odnosu na ukupne globalne emisije koje su 2023. iznosile 41,6 milijardi tona, no trend je sve samo ne zanemariv.

S obzirom na rastuću potrebu za pouzdanom i stabilnom opskrbom električnom energijom, veliki tehnološki igrači sve češće sklapaju ugovore koji donedavno nisu bili ni na radaru. Google je, primjerice, prošle godine potpisao ugovor o korištenju malih modularnih nuklearnih reaktora za napajanje svojih podatkovnih centara, a slične poteze povlače i Microsoft te Amazon.

Time su poslali jasan signal: tko želi igrati ozbiljnu igru u razvoju umjetne inteligencije, mora osigurati energetski suverenitet.

Paradoks AI-ja leži u njegovoj dvostrukoj prirodi: dok s jedne strane troši goleme količine energije za treniranje modela i obradu podataka, s druge strane nudi alate za optimizaciju energetske potrošnje, razvoj pametnih mreža i automatizaciju proizvodnje.

IEA u svom izvješću ističe kako bi primjena AI-ja mogla dovesti do nižih troškova energije, veće konkurencije među dobavljačima i smanjenja ukupnih emisija – pod uvjetom da se tehnologija implementira pametno i strateški.