Menu
Generativna umjetna inteligencija (AI) postaje nezaobilazan alat u modernim poslovnim okruženjima, no kako njezina primjena utječe na kognitivne sposobnosti radnika, a osobito na njihove vještine kritičkog razmišljanja? Istraživanje koje su proveli stručnjaci iz Microsofta i Sveučilišta Carnegie Mellon pruža uvid u negativne posljedice prekomjernog oslanjanja na AI, upozoravajući da nepravilna upotreba ove tehnologije može dovesti do slabljenja kritičkog razmišljanja.
U svom istraživanju, autori studije ističu kako, kada se generativna AI koristi na poslu, napori zaposlenika često prelaze u provjeru je li odgovor AI-a dovoljno dobar za upotrebu, umjesto da se angažiraju viši oblici kritičkog razmišljanja poput stvaranja, evaluacije i analize informacija. Prema studiji, ovo može oslabiti sposobnost radnika da razvijaju i prakticiraju vlastite prosudbe, što ih čini manje spremnima suočiti se s nepredviđenim situacijama.
Glavna zabrinutost leži u tome što, kada ljudi samo interveniraju kada su odgovori AI-a nedostatni, izostaje redovita praksa u odlučivanju i razmišljanju. Autor istraživanja navodi kako ovo može dovesti do atrofije kognitivnih sposobnosti, jer radnici gube priliku da vježbaju svoju sposobnost kritičkog razmišljanja u svakodnevnim zadacima.
Drugim riječima, previše povjerenja u umjetnu inteligenciju može imati negativne dugoročne učinke na sposobnost rješavanja problema. Kada AI zakaže, radnici koji su navikli oslanjati se na tehnologiju mogu se osjećati nespretnima ili nesposobnima sami riješiti problem.
Studija provedena na 319 sudionika, koji su prijavili korištenje generativne AI barem jednom tjedno na radnom mjestu, daje konkretne primjere kako se AI koristi u poslovnim zadacima. Ispitanici su podijelili svoja iskustva u tri glavne kategorije: stvaranje (pisanje formalnih e-mailova), informiranje (istraživanje tema ili sažimanje članka) i savjetovanje (traženje smjernica ili izrada grafikonâ).
Unatoč velikoj upotrebi generativne AI, istraživanje pokazuje da mnogi sudionici i dalje koriste kritičko razmišljanje kako bi osigurali da AI generirani sadržaj bude točan. Tako je jedan od sudionika spomenuo kako je koristio ChatGPT za pisanje izvještaja o poslovnoj izvedbi, ali je provjerio odgovor jer se bojao da bi mogao nenamjerno poslati neodgovarajući sadržaj. Drugi ispitanik je morao urediti AI-generirane e-mailove prije nego ih je poslao svom nadređenom, kako bi izbjegao nesporazume zbog kulturnih razlika u pristupu hijerarhiji u njegovoj organizaciji.
Iako generativna AI nudi značajne prednosti u obavljanju rutinskih zadataka, istraživanje sugerira kako može doći do negativnih posljedica ako zaposlenici počnu oslanjati isključivo na AI u donošenju odluka. U mnogim slučajevima, sudionici su dodatno provjeravali odgovore generirane AI-em kroz tradicionalne pretrage na internetu, što može poništiti samu svrhu korištenja tehnologije.
