Dok tehnološke dionice bilježe vrtoglavi rast, a umjetna inteligencija (AI) dominira poslovnim raspravama, nobelovac Paul Krugman upozorava da aktualna AI euforija nosi sličnosti s tzv. "dot-com manijom" s kraja 1990-ih. Ipak, prema njemu, ovaj put završetak možda neće donijeti nagli krah, već nešto sasvim drugačije – masovno spašavanje tehnoloških divova, prenosi BusinessInsider.
Krugman, koji je gotovo 25 godina bio kolumnist The New York Timesa, u svojoj nedavnoj objavi na Substacku analizirao je paralelu između sadašnjeg tehnološkog uzleta i dot-com balona. Podsjetio je da su tijekom internetske groznice ulagači ulagali u startupove s nadom da će oni prerasti u kvazi-monopole oslonjene na mrežne efekte, poput Microsofta. No, u eri AI-ja, glavne zvijezde tržišta su već etablirani tehnološki divovi, poznati kao Magnificent Seven – među njima su Apple, Microsoft, Alphabet, Amazon, Nvidia, Meta i Tesla.
„Ne znam shvaćaju li ljudi koliko je ovo nenormalno“, piše Krugman. Povijest nas uči da velike tehnološke inovacije obično preokreću tržišne hijerarhije, ali sada se događa suprotno – investitori se klade na to da će AI učvrstiti moć postojećih giganata, umjesto da stvori nove lidere, tvrdi proslavljeni ekonomist.
Iako AI nesumnjivo predstavlja transformacijsku tehnologiju, Krugman postavlja ključno pitanje: hoće li ona zaista donijeti dodatnu profitabilnost već dominantnim igračima? Ako kompanije budu prisiljene ulagati ogromna sredstva u AI kako bi zaštitile svoje pozicije, mogli bismo svjedočiti smanjenju njihovih profitnih marži, a ne eksponencijalnom rastu.
Dot-com balon se rasprsnuo početkom 2000-ih, izazvavši slom niza ambicioznih tehnoloških tvrtki. No, Krugman sugerira da AI balon možda neće puknuti na isti način. Umjesto toga, moguće je da će kraj ovog ciklusa izgledati više kao koordinirana financijska intervencija, nalik „spašavanju tehnoloških milijardera“.
Osvrnuo se i na politički kontekst, istaknuvši da je Silicijska dolina prije 25 godina bila relativno odvojena od politike, dok danas vodeći tehnološki magnati, poput Jeffa Bezosa i Marka Zuckerberga, imaju snažne veze s vladom. Spomenuo je i prijedloge predsjednika Donalda Trumpa o stvaranju strateške rezerve kriptovaluta te državnoj potpori za privatna ulaganja u AI infrastrukturu vrijednoj 500 milijardi dolara. Takvi bi programi mogli dodatno kanalizirati novac u tehnološki sektor, osiguravajući stabilnost postojećim gigantima čak i ako AI investicije ne ispune očekivanja.
Krugman se dotaknuo i Tesle, čija je tržišna vrijednost narasla više od 12 puta od početka 2020. i sada iznosi preko 1,2 bilijuna dolara, što je više od 12 puta više od njezinih godišnjih prihoda. Prema njemu, takva valuacija „ima smisla, ako uopće, jedino ako se Elon Musk doista promatra kao su-predsjednik Sjedinjenih Država“.