Otvorena vrata za fleksibilno radno vrijeme za zaposlene u državnoj službi

Na nedavnoj 56. sjednici Vlade Republike Hrvatske, ministar pravosuđa i uprave Damir Habijan predstavio je Prijedlog uredbe o fleksibilnom radnom vremenu i radu s nepunim radnim vremenom u državnim službama. Ova inicijativa dio je šire strategije prilagodbe javnog sektora suvremenim potrebama tržišta rada, ali i podrške zaposlenicima u postizanju ravnoteže između profesionalnih i privatnih obveza.

Prema prijedlogu, fleksibilni radni uvjeti primarno su namijenjeni roditeljima ili posvojiteljima djece do osam godina starosti, roditeljima djece s poteškoćama u razvoju, kao i pružateljima skrbi za članove obitelji koji su ovisni o njihovoj pomoći. Cilj je osigurati prilagodljivost radnih aranžmana kako bi se omogućilo bolje usklađivanje poslovnog i privatnog života.

Jedan od ključnih elemenata Uredbe jest detaljno propisivanje vremenskih razdoblja na koja se fleksibilni uvjeti mogu odobriti, kao i postupka odobravanja i uvjeta za prestanak takvog radnog aranžmana. Također, definiraju se razlozi za zapošljavanje i raspoređivanje službenika na radna mjesta s nepunim radnim vremenom. Posebna pažnja posvećena je službenicima koji ispunjavaju uvjete za mirovinu, ali mogu nastaviti raditi s nepunim radnim vremenom, ukoliko su navršili 65 godina života i imaju najmanje 15 godina mirovinskog staža.

Važno je istaknuti da Uredba nameće obvezu čelnicima državnih tijela da osiguraju jednake uvjete rada za službenike koji rade s nepunim radnim vremenom kao i za one koji rade puno radno vrijeme. To uključuje jednake radne uvjete, pristup resursima i prava iz radnog odnosa. Ovaj princip jednakosti važan je za izgradnju pravednijeg sustava unutar državnih službi.

Prijedlog Uredbe dolazi u trenutku kada sve više tvrtki u privatnom sektoru implementira fleksibilne radne modele, vođeni globalnim trendovima i potrebom za privlačenjem i zadržavanjem talentiranih zaposlenika. Dok su fleksibilni uvjeti rada u privatnom sektoru već postali uobičajena praksa, javni sektor često zaostaje u ovim inicijativama. Stoga bi ova Uredba mogla označiti značajan korak naprijed, ne samo u modernizaciji javne uprave, već i u jačanju konkurentnosti hrvatskog tržišta rada.

Međutim, kao i uvijek, uspješnost implementacije ove Uredbe ovisit će o njezinoj provedbi u praksi.