Središte Pariza posljednjih deset godina bilježi značajan pad broja stanovnika. Procjenjuje se da godišnje oko 10.000 ljudi napušta ovaj dio grada, a gradske vlasti pokušavaju zaustaviti taj negativni trend.
Unutar granica definiranih prometnim prstenom “Peripherique,” Pariz trenutno ima 2,1 milijun stanovnika, što je za 140.000 manje nego 2013. godine. U isto vrijeme, šira regija Ile-de-France, koja okružuje grad, dom je više od 12 milijuna ljudi.
Odljev stanovništva iz najgušće naseljenog glavnog grada Europske unije zabrinjava gradske vlasti. Gradsko vijeće priprema raspravu o novom urbanističkom planu (PLU), koji je predložila gradonačelnica Anne Hidalgo zajedno sa svojim političkim saveznicima. Cilj plana je povećanje kvalitete života u gradu kako bi se zaustavio odlazak obitelji i srednjeg sloja.
Glavne mjere usmjerene su na povećanje dostupnosti povoljnih stambenih jedinica te prilagodbu grada klimatskim promjenama. Međutim, prijedlog urbanističkog plana izazvao je žestoke kritike opozicije, piše časopis Fortune.
Rachida Dati, bivša ministrica kulture i politička suparnica Hidalgo, tvrdi kako je prenapučena gradnja ključni razlog odlaska stanovnika. “U Parizu je postalo nemoguće disati”, upozorava Pierre-Yves Bournazel, član konzervativne stranke, koji smatra kako će nadogradnja postojećih zgrada dodatno pogoršati situaciju stvaranjem “uličnih kanjona.”
Ian Brossat, komunistički senator i dugogodišnji saveznik gradonačelnice Hidalgo, tvrdi suprotno. Po njegovim riječima, prioritet mora biti izgradnja povoljnih i socijalnih stanova. “Nikada nismo ulagali toliko u stanovanje za obitelji s nižim primanjima kao sada,” istaknuo je.
Stručnjaci naglašavaju kako pad broja stanovnika u središtu Pariza ima duboke korijene. Jean-Christophe Francois, profesor geografije sa Sveučilišta Paris Cité, ističe kako je poboljšanje kvalitete stanovanja značajno promijenilo demografsku sliku.
“Kako su se standardi života povećavali, male i prenapučene stambene jedinice zamijenjene su većim i skupljim stanovima”, objašnjava Francois. Dodaje da su mnoge nekadašnje obiteljske jedinice spojene u prostranije stanove za manji broj ljudi.
Pandemija COVID-19 dodatno je ubrzala iseljavanje jer su se mnogi odlučili za mirniji život izvan gradske vreve. Također, sve veća stopa razvoda dovela je do većeg broja pojedinačnih kućanstava.
Međutim, stručnjaci upozoravaju kako su stanovi u centru Pariza u vlasništvu stranih investitora, te kratkoročni najam putem platformi poput Airbnba, među najvećim izazovima za grad.
Broj stanova koji služe kao primarna rezidencija u Parizu kontinuirano pada, iako se broj ukupnih stambenih jedinica povećava. Prema podacima gradskih vlasti, platforme za kratkoročni najam dovele su do gubitka tisuća stambenih nekretnina u središtu grada.
“Zbog Airbnba smo izgubili više od 26.000 stanova u ključnim četvrtima poput Montmartrea i Maraisa,” upozorila je Hidalgo.
Kako bi smanjila pritisak na tržište nekretnina, gradska vlast planira zabraniti kratkoročni najam novih stanova u turističkim zonama.
Ove mjere dio su šire strategije koja nastoji Pariz učiniti pristupačnijim za stanovnike srednjeg sloja i obitelji. Hoće li one biti dovoljne za zaustavljanje egzodusa, pokazat će godine koje dolaze.