Menu
Kineska prekomorska ulaganja u projekte čiste energije (tzv. "cleantech") premašila su 100 milijardi dolara od početka 2023. godine,izvijestila je u srijedu australska istraživačka grupa Climate Energy Finance (CEF).
Kina je najveći svjetski proizvođač i izvoznik proizvoda poput solarnih panela, litijskih baterija i električnih vozila.
Kina je odgovorna za 32,5% svjetskog izvoza električnih vozila, 24,1% litijskih baterija i 78,1% solarnih panela, no njezina dominacija izazvala je zabrinutost da koristi svoje ogromne viškove kapaciteta kako bi preplavila tržišta, snizila cijene i potkopala konkurenciju.
Sjedinjene Američke Države i Kanada već su uvele carine od 100% na električna vozila proizvedena u Kini, dok Europska unija ovaj tjedan glasuje o istom pitanju. Uvozi kineskih solarnih panela i litijskih baterija u SAD također su podložni carinama od 50% odnosno 25%, piše Reuters.
"Ulaganja kineskih privatnih tvrtki uglavnom su potaknuta potrebom da se zaobiđu trgovinske prepreke", izjavila je Xuyang Dong, analitičarka CEF-a i koautorica izvješća.
Ona tako navodi primjer BYD-a, vodećeg kineskog proizvođača električnih vozila, koji trenutno gradi tvornicu vrijednu milijardu dolara u Turskoj upravo kako bi izbjegao carine na uvoz električnih vozila u Europi, a veliki kineski proizvođač baterija CATL planira graditi tvornice u Njemačkoj, Mađarskoj i drugim europskim zemljama.
Prema istraživanju koje je ove godine objavio britanski Grantham Institute, dvije trećine kineskih kapaciteta za čistu tehnologiju bit će "višak u odnosu na domaće potrebe" i tražit će izvozna tržišta do 2030. godine, s ukupnim proizvodnim kapacitetom solarnih panela koji bi mogao doseći 860 gigavata.
Kina je negodovala zbog povećanja carina, tvrdeći da će ograničenja na jeftine kineske uvoze omesti napore u borbi protiv klimatskih promjena.
Visoki kineski izaslanik za klimu Liu Zhenmin upozorio je u ožujku kako bi "razdvajanje" od kineske proizvodnje moglo povećati globalne troškove energetske tranzicije za 20%.
