Menu
Prema privremenim podacima DZS-a, u lipnju je zabilježena gotovo stagnacija vrijednosti uvoza odnosno godišnja promjena iznosila je -0,2% dok je vrijednost izvoza bila niža za 2,2% godišnje.
U lipnju je vrijednost izvezenih roba iznosila 1,9 mlrd. eura, što je na mjesečnoj razini jednako padu od 6,9%. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 3,5 mlrd. eura, smanjila se za 11,5% u odnosu na svibanj. Posljedično, manjak u bilanci robne razmjene s inozemstvom blago se poboljšao na nešto više od 1,6 mlrd. eura (+2,3% na godišnjoj razini i -16,4% u odnosu na svibanj). U skladu s navedenim, pokrivenost uvoza izvozom je porasla na 53,7%.
Promatrano kumulativno, na godišnjoj razini, u razdoblju siječanj-lipanj vrijednost izvoza je ostala gotovo nepromijenjena, dok je vrijednost uvoza porasla za 4,7% te se manjak u bilanci robne razmjene povećao za 11,1% na 9,7 mlrd. eura. Pokrivenost uvoza izvozom je u promatranom razdoblju iznosila 54,2%.
S obzirom na snažan utjecaj promjena cijena energenata na trendove u robnoj razmjeni proteklih godina, promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), isključujući mineralna goriva i maziva, u promatranom razdoblju na godišnjoj razini, zabilježen je nominalni rast vrijednosti uvoza roba za snažnijih 7,1%, dok je rast izvoza roba iznosio 0,3%. Ovdje je važno spomenuti da se radi o nominalnim kategorijama, odnosno kategorijama koje nisu prilagođene za inflaciju. Međutim, rast vrijednosti uvoza u, primjerice, kategorijama Strojevi i prijevozna sredstva ili Razni gotovi proizvodi zrcali i snažniju domaću potražnju. S druge strane, pad kod vrijednosti izvoza naglašava i još uvijek prigušenu potražnju kod vanjskotrgovinskih partnera iz europodručja, stoji u komentaru RBA analitičara.
Promatrano prema najvažnijim trgovinskim partnerima u europodručju, Njemačkoj, Italiji i Sloveniji, podaci su mješoviti. U razdoblju siječanj-lipanj 2024. u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, ukupni nominalni robni izvoz u Italiju smanjio se za 2,1%, a u Sloveniju za 1,1%, dok je za Njemačku ostao gotovo nepromijenjen, odnosno smanjio se za 0,3%. S druge strane, vrijednost uvoza iz Italije porasla je za 4,7%, iz Slovenije za 5,3%, a Njemačke za 5%. Ovdje isto treba napomenuti da je riječ o vrijednostima, pa su promjene pod utjecajem promjena cijena.
Hrvatska je na tržište Europske unije u prvih šest mjeseci 2024. izvezla robe u vrijednosti od 7,7 mlrd. eura ili 66,7% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno smanjenje za 3,6%. Uz rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 8,8% i vrijednost uvoza od 16,7 mlrd. eura (78,9% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 7,4 mlrd. eura (+22% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine). U razmjeni su članice CEFTA-e činile 20,3% izvoza i 5,7% uvoza roba, a višak u razmjeni se povećao za 47,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno za 364 mil. eura, prenose RBA analitičari.
