Menu
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti kućanstvima iznosili na kraju srpnja 23,2 mlrd. eura.
U odnosu na isto razdoblje 2023. godine, na osnovi stanja, rast promatranih kredita iznosio je 10,9% (+2,3 mlrd. eura), što je za 1,5 postotnih bodova više u odnosu na godišnju promjenu na kraju 2023.
Ubrzanje godišnjeg rasta kredita plasiranih kućanstvima trajalo je gotovo neprekidno od veljače 2023., a blago usporavanje u svibnju i lipnju te sada stagnacija godišnje stope rasta u srpnju posljedica je učinka baznog razdoblja kod stambenih kredita. Na mjesečnoj razini zabilježen je rast ukupnih kredita kućanstvima za 243 mil. eura ili 1,1%.
Na osnovi stanja, stambeni krediti s iznosom od 11,4 mlrd. eura na kraju srpnja činili su 49,3% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu uz godišnju stopu rasta od 9,2% (+0,9% u odnosu na lipanj), što je skromnije za 0,6 postotnih bodova u odnosu na godišnju promjenu u lipnju. Rezultat je to učinka baznog razdoblja, odnosno snažnog rasta stambenoga kreditiranja u srpnju prošle godine (+1,5% mjesečno) uslijed provedbe posljednjeg kruga programa državnog subvencioniranja. Nastavak usporavanja na godišnjoj razini očekujemo i u kolovozu s obzirom na spomenutu snažniju potražnju u istim mjesecima prošle godine, navode RBA analitičari.
Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su 8,8 mlrd. eura ili 37,9% promatranih ukupnih kredita, najviše u posljednjih 38 mjeseci. Rast ove kategorije na godišnjoj razini ubrzava od veljače 2023. godine, a pozitivne godišnje stope rasta traju od srpnja 2021. U srpnju je ostvaren rast u odnosu na srpanj 2023. iznosio 15,2% ili 1,2 milijardu eura. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 1,5% (+128,5 mil. eura). Postepeno ubrzanje mjesečnog rasta promatranih kredita bilježeno je u razdoblju siječanj-travanj, dok je u svibnju i lipnju zabilježeno blago usporavanje, a srpanj je donio ponovno ubrzanje na razinama iznad prosječne stope rasta. I dalje snažna potražnja odraz je snažnog potrošačkog optimizma u uvjetima rastućih dohodaka, zaposlenosti te popuštanja inflatornih pritisaka. Prema anketi o kreditnoj aktivnosti banaka, jačanje potražnje za gotovinskim nenamjenskim kreditima dobrim je dijelom posljedica potrošnje na trajna dobra, međutim, dio se vjerojatno odnosi na uređenje stambenih nekretnina, kao i za tekuću potrošnju uslijed rastuće potrebe za financijskim pozajmicama s obzirom na prethodni snažan rast potrošačkih cijena. Očekujemo da će se solidna potražnja za promatranim kreditima nastaviti s obzirom na rastući potencijal zaduživanja u odnosu na prihode. U odnosu na kraj 2023., gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 10,1% ili 805,3 mil. eura.
Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 757 mil. eura (3,3% ukupnih kredita), bilježi pad na godišnjoj razini od kraja 2022. izuzev siječnja i veljače ove godine. U srpnju je ponovno zabilježeno smanjenje, i to ubrzanom dinamikom za 4,7%. Na mjesečnoj razini pad je iznosio 2,8%.
Krediti po kreditnim karticama (1,7% ukupnih kredita stanovništvu) iznosili su na osnovi stanja 386,8 mil. eura (+0,6% na mjesečnoj razini), a u srpnju je zabilježen pad na godišnjoj razini za 1,3%. Iako su od kraja prošle godine bilježene pozitivne godišnje promjene, već u svibnju je trend prekinut.
Prema posljednjim podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa na nove gotovinske nenamjenske kredite iznosila je u srpnju 6,15%, što je više za gotovo tridesetak baznih bodova na godišnjoj razini, ali i 8 baznih bodova u odnosu na lipanj. Istovremeno je prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite iznosila 3,75%, što je u odnosu na srpanj prošle godine više za 50 baznih bodova, dok je na mjesečnoj razini zadržana stabilnost.
Uzevši u obzir nastavak solidne tekuće kreditne aktivnosti sektora stanovništva, može se zaključiti da se rast kamatnih stopa uslijed pooštravanja monetarne politike ESB-a zasada nije značajnije odrazio na potražnju za kreditima, stoji u komentaru RBA analitičara.
