Menu
Japan se suočava s ozbiljnim problemom manjka radne snage, a rješenje pokušava pronaći kroz uvođenje četverodnevnog radnog tjedna, motivirajući više ljudi i tvrtki da prihvate ovaj model. Japanska vlada prvi put je dala podršku za kraću radnu tjedan 2021. godine, nakon što su zastupnici pokazali interes za ovu ideju.
Iako je koncept privukao pažnju, njegovo usvajanje ide polako. Trenutno oko osam posto japanskih tvrtki omogućuje zaposlenicima da uzmu tri ili više slobodnih dana tjedno, dok njih sedam posto svojim radnicima osigurava zakonom propisan jedan slobodan dan.
Kako bi povećala broj tvrtki koje prihvaćaju ovaj model, vlada je pokrenula kampanju pod nazivom "reforma radnog stila". Ova inicijativa promovira kraće radno vrijeme i druge fleksibilne radne aranžmane, poput ograničavanja prekovremenog rada i osiguravanja plaćenog godišnjeg odmora.
"Cilj nam je izgraditi društvo u kojem radnici mogu birati radni stil koji odgovara njihovim životnim okolnostima. Na taj način stvaramo bolje uvjete za rast i omogućujemo svakom radniku optimističniji pogled na budućnost," izjavili su iz japanske vlade.
Unatoč ovim naporima, interes zaposlenika za četverodnevni radni tjedan zasad je skroman. Primjerice, od 63.000 zaposlenika Panasonic Holdingsa koji imaju pravo na kraći radni tjedan, samo ih je 150 odlučilo prihvatiti ovu mogućnost, otkrio je Yohei Mori, voditelj ove inicijative.
Podrška vlade za poboljšanje ravnoteže između posla i privatnog života označava značajnu promjenu u japanskoj radnoj kulturi.
Kultura radne predanosti i konformizma i dalje je snažno prisutna u japanskim tvrtkama, gdje se od zaposlenika često očekuje da se žrtvuju za dobrobit tvrtke. Zaposlenici obično odlaze na godišnje odmore u isto vrijeme kao i njihovi kolege kako bi izbjegli kritike zbog nedovoljnog angažmana.
Dugi radni sati su uobičajeni, a neki zaposlenici obavljaju tzv. "prekovremene usluge", što znači da rade dodatne sate bez naknade.
"Rad ovdje ima iznimnu važnost," navodi Tim Craig, autor knjige "Cool Japan: studije slučaja iz japanske kulturne i kreativne industrije."
Promjena ove radne kulture ključna je za očuvanje radne snage u Japanu, posebno s obzirom na smanjenje stope nataliteta. Uz trenutnu stopu, koja je dijelom rezultat radno orijentirane kulture, predviđa se da će radno sposobno stanovništvo do 2065. godine pasti za 40 posto, s 74 milijuna na 45 milijuna ljudi.
Zagovornici četverodnevnog radnog tjedna tvrde da on potiče dugotrajniji radni angažman kod osoba koje brinu o djeci, starijim članovima obitelji, umirovljenika i svih onih koji traže fleksibilnost ili dodatne prihode.
S druge strane, kritičari upozoravaju da u praksi zaposlenici s četverodnevnim radnim tjednom često završavaju radeći jednako naporno, ali za manju plaću.
