Menu
Američki sudac presudio je u ponedjeljak da je Google prekršio antimonopolski zakon, trošeći milijarde dolara kako bi stvorio ilegalni monopol i postao zadani pretraživač, što je prva velika pobjeda za američke savezne vlasti koje se bore protiv dominacije velikih tehnoloških kompanija.
Presuda otvara put za drugo suđenje koje će odrediti moguće mjere, uključujući potencijalnu podjelu Googleove matične tvrtke Alphabet, što bi promijenilo krajolik svijeta online oglašavanja kojim je Google dominirao godinama, piše Reutes.
Također je zeleno svjetlo agresivnim američkim antimonopolskim tužiteljima koji procesuiraju velike tehnološke kompanije, sektor koji je pod paljbom s cijelog političkog spektra. "Sud donosi sljedeći zaključak: Google je monopolist i ponašao se kao takav kako bi održao svoj monopol", napisao je američki okružni sudac Amit Mehta iz Washingtona. Google kontrolira oko 90% tržišta online pretraživanja i 95% na pametnim telefonima.
No, Google će vrlo vjerojatno podnijeti žalbu američkom Apelacijskom sudu za okrug Kolumbija i Vrhovnom sudu SAD-a. Pravne zavrzlame mogle bi se odvijati do sljedeće godine, pa čak i 2026. godine.
Dionice Alphabeta pale su za 4,5% u ponedjeljak usred šireg pada dionica tehnoloških kompanija dok je šire tržište dionica propadalo zbog straha od recesije. Googleovo oglašavanje činilo je 77% ukupnih prihoda Alphabeta u 2023. godini.
Iz Alphabeta su poručili kako planiraju uložiti žalbu na Mehtinu presudu. "Ova odluka priznaje da Google nudi najbolji pretraživač, ali zaključuje da ne bismo smjeli omogućiti jednostavan pristup njemu", stoji u priopćenju.
Američki državni odvjetnik Merrick Garland nazvao je presudu "povijesnom pobjedom za američki narod", dodavši da "nijedna tvrtka - bez obzira koliko velika ili utjecajna - nije iznad zakona."
Tiskovna tajnica Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je kako je "presuda pobjeda za američki narod", dodavši da "Amerikanci zaslužuju internet koji je slobodan, pošten i otvoren za konkurenciju."
Mehta je primijetio da je Google 2021. godine platio 26,3 milijarde dolara kako bi osigurao da njegov pretraživač bude zadana opcija na pametnim telefonima i preglednicima, te zadrži svoj dominantni tržišni udio.
"Ono što je zadano ima izuzetno veliku vrijednost," napisao je Mehta. "Čak i ako bi novi konkurent bio spreman s kvalitetne strane natjecati se za zadano kada ugovor istekne, takva bi tvrtka mogla konkurirati samo ako bi bila spremna platiti partnerima milijarde dolara udjela u prihodima i nadoknaditi im svaki gubitak prihoda koji bi proizašao iz promjene."
Presuda je prva velika odluka u nizu slučajeva koji se bave monopolima u velikim tehnološkim kompanijama. Ovaj slučaj je pokrenut još za vrijeme bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
"Prisilno razdvajanje poslovanja s pretraživačem odvojilo bi Alphabet od njegovog najvećeg izvora prihoda. Ali čak i gubitak kapaciteta za sklapanje ekskluzivnih partnerstava mogao bi biti štetan za Google," rekla je viša analitičarka Emarketera Evelyn Mitchell-Wolf, prenosi Reuters.
Kada je pokrenut 2020. godine, slučaj protiv Googlea bio je prvi put nakon dugo vremena da je američka vlada optužila veliku korporaciju za nezakoniti monopol. Podsjetimo, Microsoft je postigao nagodbu s američkim Ministarstvom pravosuđa 2004. godine zbog tvrdnji da je prisiljavao korisnike Windowsa na korištenje svog web preglednika Internet Explorer.
