Stopa inflacije na najnižoj razini od lipnja 2021.

Prema prvoj procjeni za srpanj, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju zadržale su stabilnost na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa inflacije na najnižoj razini od lipnja 2021.

Opća stopa godišnje inflacije je, prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena, iznosila u srpnju 2,3%, a prema harmoniziranom indeksu 3,4%.

Državni zavod za statistiku danas je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena za srpanj. Na temelju 80%-90% obrađenih podataka, uz stagnaciju u odnosu na lipanj, godišnja stopa rasta potrošačkih cijena iznosila je 2,3%. Najskromniji je to porast na godišnjoj razini od lipnja 2021.

U prvih sedam mjeseci rast potrošačkih cijena u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosio je u prosjeku 3,4%. U skladu s očekivanjima, kao i prethodnih mjeseci najveći doprinos tome pružile su cijene usluga (1,6 postotnih bodova).

U srpnju, na mjesečnoj razini, prema glavnim komponentama indeksa, rast cijena zabilježen je kod Energije (+2,0%), Usluga (+1,9%) te Hrane, pića i duhana (+0,2%). Cijene Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije bile su niže za 3,2%.

"Stoga su za stabilnost na mjesečnoj razini zaslužne niže cijene promatranih industrijskih proizvoda, dok se u cijenama usluga nastavljaju bilježiti neuobičajeno snažni tekući pritisci. Posljedica je to osjetljivosti ove kategorije na rast domaće i inozemne potražnje pri čemu je domaća zasigurno pod utjecajem dvoznamenkastog rasta plaća odnosno raspoloživog dohotka. Cijene usluga, odnosno njihov rast predstavlja ujedno i određeni rizik za nastavak dezinflacijskog procesa koji bi se trebao nastaviti i u nadolazećim mjesecima. U srpnju su blago iznad dugoročnog prosjeka rasle također cijene energije i hrane", stoji u komentaru RBA analitičara.

Rast na godišnjoj razini primjetno je usporio kod Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije (s 1,5% na 0,7%), a nešto skromnije kod Hrane, pića i duhana (s 2,1% na 1,9%). Kod industrijskih proizvoda godišnja stopa promjene najskromnija je od rujna 2021., a kod hrane od lipnja 2021. Cijene energije zabilježile su pad za 0,1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, rast cijena usluga ubrzao je s 5,5% na 5,8%, pa je tako prekinut trend usporavanja koji je trajao od travnja ove godine. Predmnijevamo da je jačanje cjenovnih pritisaka u uslugama povezano s rastom cijena smještaja i restorana uslijed središnjeg dijela turističke sezone. Iako DZS nije objavio podatke o temeljnoj inflaciji (koja isključuje cijene energije i hrane) očekujemo da će se ista blago spustiti s zabilježenih 3,5% u lipnju kao posljedica dezinflacije u industrijskim proizvodima, navode RBA analitičari.

"Uz učinak baznog razdoblja, popuštanje uvezenih pritisaka te pad proizvođačkih cijena, uvezenu inflaciju zamijenila je inflacija potražnje na koju je lakše utjecati mjerama restriktivne monetarne politike. Polako jenjava inflacija hrane, ali tvrdoglavo povišene stope uglavnom su generirane inflacijom usluga koja je osjetljivija na porast plaća te posljedični rast domaće potražnje. Uz to, jačanje inozemne potražnje za smještajnim i ugostiteljskim uslugama dodatni je poticaj inflaciji usluga. Upravo snažno tržište rada uz dvoznamenkasti rast nominalnih plaća predstavlja ključni rizik ostvarivanja kratkoročnih te srednjoročnih inflacijskih projekcija. Inflacijska očekivanja poduzeća u segmentu usluga jedina ostaju iznad dugoročnih prosjeka te jasno zrcale navedene rizike.

U nastavku godine očekujemo daljnje usporavanje dinamike rasta potrošačkih cijena uz potencijalni pad godišnje stope rasta na oko 2%. Međutim, na razini cijele godine očekujemo inflaciju potrošačkih dobara i usluga mjerenu indeksom potrošačkih cijena na 3%. Daljnje usporavanje i pad ispod 2% očekuje se u 2026. Pod utjecajem snažne potražnje temeljna inflacija (koja isključuje cijene hrane i energije) trebala bi se zadržati iznad opće razine inflacije do 2026.

U srednjoročnom razdoblju na opću razinu cijena trebalo bi utjecati ukidanje administrativno određenih cijena, osobito energije koje su za oko 40 posto niže u odnosu na prosjek u EU", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.