Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti drugih monetarnih financijskih institucija plasiranih institucionalnim sektorima iznosili su na kraju svibnja 2024., na osnovi stanja, 44,3 mlrd. eura.
U odnosu na isto razdoblje prethodne godine tako je zabilježen rast za 5,1% ili 2,1 mlrd. eura. U odnosu na travanj ukupni krediti zabilježili su rast za 0,8% ili 372,3 mil. eura.
Promatrano po institucionalnim sektorima, krediti općoj državi (udjel od gotovo 14% u ukupnim kreditima) na mjesečnoj su razini ostali gotovo nepromijenjeni. Na godišnjoj razini pad je iznosio 10,0% ili 638,8 mil. eura. Glavnina kredita opće države odnosi na kredite središnjoj državi (86,9%), koji su na kraju svibnja iznosili 5,3 mlrd. eura (bez promjene na mjesečnoj razini, i -9,5% godišnje). Pri tome se većina kredita središnjoj državi odnosila na dugoročne kredite (s dospijećem višim od 5 godina).
Krediti kućanstvima iznosili su 22,8 mlrd. eura ili 51,5% ukupnih kredita. Na godišnjoj razini ostvaren je rast za 11,2% ili 2,3 mlrd. eura, dok je na mjesečnoj razini ostvareno povećanje za 1,0% ili 234,3 mil. eura. Promatrano prema strukturi kredita, na stambene kredite odnosilo se 11,3 mlrd. eura (ili 49,4% ukupnih kredita plasiranih sektoru kućanstava). Dok je na godišnjoj razini rast iznosio 10,5%, u odnosu na travanj promatrani krediti porasli su za 0,7% ili 81,8 mil. eura.
"Prema Anketi o kreditnoj aktivnosti banaka, potražnja kućanstava za stambenim kreditima nastavila se smanjivati u razdoblju siječanj-ožujak 2024., što je vjerojatno posljedica i viših kamatnih stopa. Ipak, podaci sugeriraju da su stambeni krediti tijekom prvih pet mjeseci bilježili solidan rast u odnosu na ista razdoblja prethodne godine, što je posljedica nešto skromnije potražnje prošle godine uslijed iščekivanja provedbe posljednjeg kruga programa državnog subvencioniranja stambenih kredita", stoji u komentaru RBA analitičara.
Druga najveća sastavnica kredita stanovništvu, gotovinski nenamjenski krediti, činila je u svibnju 37,5% ukupnih kredita plasiranih kućanstvima (najviše od veljače 2022.). U odnosu na svibanj 2023. godine zabilježen je rast za 14,0% ili 1,1 milijardu eura.
"Postepeno ubrzanje mjesečnog rasta promatranih kredita bilježeno je od početka godine. Na godišnjoj razini, već je u studenom 2023. rast gotovinskih nenamjenskih kredita premašio rast stambenih kred2ita. Ostvareni rast zaposlenosti i plaća kod stanovništva povećava potencijal zaduživanja u odnosu na prihode. Značajna povećanja plaća u javnom sektoru ostvarena su u drugom tromjesečju, a u nastavku godine će nastaviti održavati solidnu potražnju za potrošačkim kreditima. U odnosu na kraj 2023., gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 5,5% ili 563,6 mil. eura", prenose RBA analitičari.
Krediti nefinancijskim društvima, s iznosom od 14,9 mlrd. eura, činili su na kraju svibnja 33,7% ukupnih kredita, a porasli su na osnovi stanja za 3,8% (+0,5 mlrd. eura) u odnosu na svibanj prošle godine te za 0,8% (+116,4 mil. eura) u odnosu na travanj. Godišnji rast ubrzao je kod kredita za investicije (s 8,8% na 9,7%) i kod kredita za obrtna sredstva (s 6,0% na 6,2%), dok su ostali krediti nastavili bilježiti pad peti mjesec zaredom (-6,5%). U siječnju je zabilježeno prvo smanjenje ove kategorije na godišnjoj razini od kolovoza 2020. Ostali krediti nefinancijskim društvima odnose se uglavnom na prekoračenja po transakcijskim računima, kredite za financiranje izvoza, faktoring i sindicirane kredite.
"Prema posljednjim podacima Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka, nastavlja jačati potražnja poduzeća za kreditima, osobito uslijed potrebe za financiranjem zaliha, obrtnog kapitala, ali i investicija. Kod kreditiranja investicija potražnju vjerojatno potiče i optimizam zasnovan na rastu cijena outputa (potrošačke cijene)", stoji u zaključku analize RBA analitičara.
