Cijene stambenih objekata, mjerene indeksom cijena stambenih objekata, u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasle su za 1,7% u odnosu na posljednje tromjesečje 2023.
Na godišnjoj razini prosječne cijene stambenih objekata bile su više za 9,1%. Iako se više od polovice rasta, odnosno 7,1 postotnih bodova, odnosilo na učinke prijenosa iz prethodnog razdoblja ostaje činjenica da cijene nekretnina u Hrvatskoj nastavljaju rasti iznad prosjeka EU i euro područja.
"Posljedica je to još uvijek prisutne domaće potražnje koja je vjerojatno ohrabrena rastom raspoloživog dohotka, povećanog optimizma, pozitivnih očekivanja te nastavkom rasta stambenog kreditiranja unatoč porastu troškova zaduživanja. S druge strane, na blago usporavanje rasta cijena upućivali su podaci o smanjenju broju transakcija te nešto umjerenija potražnja nerezidenata", stoji u komentaru RBA analitičara.
Promatrano prema regijama koje pokriva indeks cijena stambenih objekata, na tromjesečnoj razini, najveći prosječan rast cijena zabilježen je u kategoriji Ostalo, 2,2% slijedi grad Zagreb s prosječnim rastom od 1,8% dok su na Jadranu cijena u odnosu na prosjek posljednjeg tromjesečja 2023. porasle 1,4%. Uz takve tromjesečne promjene ne iznenađuje razmjerno snažan rast cijena na godišnjoj razini u svim dijelovima Hrvatske.
Štoviše, rast cijena stambenih objekata u odnosu na prvo tromjesečje 2023. u gradu Zagrebu ubrzao je na 8,8%, dok je na Jadranu tek blago usporio s 11,3% koliko je iznosio u posljednjem tromjesečju 2023 na 8,9%, dok je godišnji rast cijena u kategoriji Ostalo, unatoč usporavanju, ostao u dvoznamenkastom području (10,8%).
Za razliku od posljednjeg tromjesečja 2023. kada je cijena novih objekata zabilježila korekciju, u promatranom tromjesečju u prosjeku su cijene novih objekata porasle za 3,3% na tromjesečnoj te 6,2% na godišnjoj razini. Cijene postojećih objekata u prosjeku su više za 1,4% na tromjesečnoj te 9,5% na godišnjoj razini.
"Posljednji podaci o cijenama stambenih objekata u Hrvatskoj potvrđuju nastavak rasta cijena. Štoviše, dinamika tromjesečne promjene i dalje je iznad dugoročnih prosjeka što uz učinak prijenosa zadržava dinamiku rasta cijena na povišenim razinama. Strukturno gledano, unatoč visokom udjelu vlasništva nad nekretninama (>90%) ostaje činjenica da prema podacima Hrvatska ima razmjerno visoki udio onih koji žive u prenapučenim kućanstvima. Uz to, sklonost ulaganja u nekretnine ostaje visoka što je dijelom motivirano mogućnošću iznajmljivanja u turističke svrhe čime se dodatno utječe na raspoloživi dohodak. Naposljetku, zaduženost kućanstava u odnosu na BDP u odnosu na usporediva tržišta je niža što bi moglo upućivati na potencijale rasta, ali rast cijena i rast kamatnih stopa nastavio je tijekom 2023. i na početku 2024. pogoršavati prištavost kupnje nekretnine putem kredita", komentiraju RBA analitičari.
"S druge strane, inozemna potražnja već prošle godine spustila se na razine iz 2019. i ostat će umjerena tijekom 2024. Dijelom je to posljedica niza čimbenika poput činjenice da su cijene u Hrvatskoj konvergirale prema njihovim domicilnim tržištima, da povišene kamatne stope i drugi oblici investiranja nude atraktivne povrate, ali i same ekonomske situacije i izgleda tržišta iz kojih kupci dolaze (EU). Stoga, predviđamo da će cijene stambenih objekata usporiti s dinamikom rasta osobito u drugoj polovici 2024. godine pod utjecajem smanjene potražnje", stoji u zaključnom komentaru RBA analitičara.