Menu
Prema prvoj procjeni za lipanj, dinamika rasta cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju na mjesečnoj je razini ostala nepromijenjena, dok je godišnja stopa inflacije na najnižoj razini od lipnja 2021.
Državni zavod za statistiku danas je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena za lipanj. Na temelju 80%-90% obrađenih podataka, uz stagnaciju u odnosu na svibanj, godišnja stopa rasta potrošačkih cijena iznosila je 2,4%. Najskromniji je to porast na godišnjoj razini od lipnja 2021.
U prvih šest mjeseci, rast potrošačkih cijena u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosio je u prosjeku 3,6%.
U lipnju, na mjesečnoj razini, prema glavnim komponentama indeksa, rast cijena zabilježen je kod Usluga (+0,6%) te Hrane, pića i duhana (+0,3%). Cijene Energije bile su niže za 1,2%, a Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 0,2%. Stagnacija u odnosu na svibanj pokazuje sve blaže cjenovne pritiske u odnosu na povijesna kretanja, međutim, mjesečni rast cijena usluga još uvijek signalizira na neuobičajeno visoku tekuću inflaciju u toj kategoriji.
Rast na godišnjoj razini usporio je kod svih posebnih agregata, osim kod energije. Prosječni godišnji rast cijena Hrane, pića i duhana usporio je u lipnju na 2,1% (u odnosu na 3,2% u svibnju). Najskromniji je to porast na godišnjoj razini od lipnja 2021. Rast cijena usluga usporio je treći mjesec zaredom, odnosno u lipnju se spustio na 5,5% (u odnosu na 6,1% u svibnju). Pozitivan doprinos ukupnoj godišnjoj inflaciji generiran je i od strane cijena Industrijskih neprehrambenih proizvoda, čiji se godišnji rast zadržao na razini iz svibnja i iznosio je 1,5%. Naposljetku, cijene Energije zabilježile su pad za 0,5%, nakon povećanja za 1,9% u svibnju.
Više informacija bit će dostupno 16. srpnja kada će DZS objaviti konačne i detaljne podatke o rastu cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju.
"Tijekom drugog ovogodišnjeg tromjesečja nastavljen je dezinflacijski proces koji je bio privremeno zaustavljen u razdoblju od siječnja do ožujka. Uz učinak baznog razdoblja, popuštanje uvezenih pritisaka te pad proizvođačkih cijena, uvezenu inflaciju zamijenila je inflacija potražnje na koju je lakše utjecati mjerama restriktivne monetarne politike. Polako jenjava inflacija hrane, ali tvrdoglavo povišene stope uglavnom su generirane inflacijom usluga koja je osjetljivija na porast plaća te posljedični rast domaće potražnje. Uz to, kako potvrđuju podaci, u istom je razdoblju zabilježeno i jačanje inozemne potražnje za smještajnim i ugostiteljskim uslugama. Upravo snažno tržište rada uz dvoznamenkasti rast nominalnih plaća predstavlja ključni rizik ostvarivanja kratkoročnih te srednjoročnih inflacijskih projekcija. Inflacijska očekivanja poduzeća u segmentu usluga jedina ostaju iznad dugoročnih prosjeka te jasno zrcale navedene rizike. U nastavku godine očekujemo daljnje usporavanje dinamike rasta potrošačkih cijena uz potencijalni pad godišnje stope rasta na oko 2%. Međutim na razini cijele godine očekujemo inflaciju potrošačkih dobara i usluga mjerenu indeksom potrošačkih cijena na 3%. Daljnje usporavanje i pad ispod 2 posto očekuje se u 2026. Pod utjecajem snažne potražnje temeljna inflacija (koja isključuje cijene hrane i energije) trebala bi se zadržati iznad opće razine inflacije do 2026", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
