Menu
Prema privremenim podacima DZS-a, u ožujku je zabilježen pad vrijednosti uvoza robe za 4,7% na godišnjoj razini. Isključujući veljaču, negativne godišnje promjene traju punih godinu dana.
Vrijednost izvoza robe nakon rasta u siječnju (2,9%) i veljači (4,3%) bilježi pad u ožujku za 16,6% godišnje. Negativne promjene isključujući siječanj i veljaču 2024. također se bilježe od ožujka prošle godine. Kontinuiran godišnji pad tijekom prošle godine bio je posljedica visoke baze (osobito kod cijena energije), odnosno snažnog rasta vrijednosti robne razmjene tijekom 2022. Normalizacija prvenstveno cijena energenata, a zatim cijena prehrambenih i ostalih sirovina značajno je utjecala na godišnje promjene u statistici robne razmjene, stoji u priopćenju RBA analitičara.
U ožujku je vrijednost izvezenih roba iznosila gotovo 2 mlrd. eura, što je na mjesečnoj razini više za 7,8%. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 3,6 mlrd. eura, povećala se za 9,9% u odnosu na veljaču. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom iznosio je 1,6 mlrd. eura (+16% na godišnjoj razini i +12,5% u odnosu na ožujak). Produbljivanje manjka u robnoj razmjeni na mjesečnoj razini posljedica je skromnijeg rasta vrijednosti izvoza roba od rasta uvoza uz već visoku bazu, čime se pokrivenost uvoza izvozom spustila s 56,4% na 55,3%.
Promatrano kumulativno, na godišnjoj razini, u razdoblju siječanj-ožujak izvoz je skromniji za 4,7%, a uvoz za 1,2% te se manjak u bilanci robne razmjene povećao za 3,7% na 4,3 mlrd. Pokrivenost uvoza izvozom je u promatranom razdoblju iznosila 56,5%.
Normalizacija cijena energenata i njezin utjecaj na trendove u robnoj razmjeni primjetan je i na razmjeni na početku 2024. te se zrcali u sektorima SMTK-a (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji), gdje je najveći doprinos ukupnom padu vrijednosti izvoza i uvoza roba u prvom tromjesečju 2024. u odnosu na isto razdoblje 2023. generiran od strane Mineralnih goriva i maziva (46% kod izvoza odnosno 331,1% kod uvoza roba). Uz to, isključujući mineralna goriva i maziva iz navedene klasifikacije, u promatranom razdoblju na godišnjoj razini, zabilježen je nominalni rast vrijednosti uvoza roba, dok je pad izvoza roba bio skromniji nego u ukupnom rezultatu.
"Rast vrijednosti uvoza roba tako je iznosio 3,3%, dok je izvoz zabilježio pad za 2,9%. Ovdje je važno spomenuti da se radi o nominalnim kategorijama te su na promjene u ostalim kategorijama također utjecale promjene cijene, dobrim dijelom kao posljedica prethodnog rasta ulaznih troškova cijena energije. Međutim, rast vrijednosti u, primjerice, kategorijama Strojevi i prijevozna sredstva ili Razni gotovi proizvodi zrcali i snažnu domaću potražnju. S druge strane, skromno smanjenje vrijednosti izvoza naglašava i prigušenu potražnju kod vanjskotrgovinskih partnera iz europodručja", stoji u objavi RBA analitičara.
Promatrano prema najvažnijim trgovinskim partnerima u europodručju, Njemačkoj, Italiji i Sloveniji, podaci su mješoviti. U razdoblju siječanj-ožujak 2024. u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, ukupni nominalni robni izvoz u Italiju porastao je za 0,9%, dok je pao u Sloveniju za 7,4% i u Njemačku za 2,2%. Ovdje isto treba napomenuti da je riječ o vrijednostima, pa su promjene pod utjecajem promjena cijena.
Hrvatska je na tržište Europske unije prva tri mjeseca 2024. izvezla robe u vrijednosti od 3,7 mlrd. eura ili 66,5% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno smanjenje od 9,0%. Uz rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 3,6% i vrijednost uvoza od gotovo 8 mlrd. eura (80,4% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 4,2 mlrd. eura (+17,9% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine). U razmjeni su članice CEFTA-e činile 20,3% izvoza i 5,7% uvoza roba, a višak u razmjeni se povećao za 54,3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno na 565 mil. eura.
